Kako nam se bliži kraj avgusta tako u nama raste i želja da saznamo ko će ponijeti titulu Najmilijeg pjesnika na društvenim mrežama za 2015. godinu. Naravno, riječ je o četvrtom Velikom finalu Milih Duela koji su se do sada već 3 puta sa uspjehom održavali kao kruna tri uspješne prethodne sezone. Za sve tri godine, pobjednice su žene. Da li će i ove godine pobjeda otići u ruke žene? Ili će po prvi put u našoj maloj historiji pobijediti muškarac.

Lista dosadašnjih pobjednika:

MILI DUELI 1:  Dijana Uherek Stevanović, pjesnikinja iz Subotice / Republika Srbija

MILI DUELI 2: Enea Hotić, pjesnikinja iz Banja Luke / Bosna i Hercegovina

MILI DUELI 3: Anđela Turukalo, pjesnikinja iz Podgorice / Crna Gora

Kako bismo i ove godine priredili online spektakl, kao organizator, odlučio sam da angažujem INTERNACIONALNI ŽIRI za Veliko finale Milih duela koje će kao i sva prethodna trajati puna 3 dana. U svakoj sezoni smo imali nešto novo, a evo sada, došao je red da za pet Velikih finalista čuje ne samo region, već i Evropa. Danas vam predstavljam prvog člana našeg internacionalnog žirija. Ime mu je Claus Nivaa!

CLAUS NIVAA

Danski pjesnik, rođen 1977. godine, poznat kao predstavnik Danske na Evropskom poetskom šampionatu u Malmeu, 2014. godine. U Danskoj je poznat kao umjetnik sa izrazitim govornim sposobnostima, kao i po radu sa svjetski poznatim danskim reperom Pers Versom. U saradnji sa reperom Kasperom Spezzom, radi i na literarnom albumu pod nazivom „Brod“ inspirisanim 19. vijekom i Arturom Remboom, poznatim francuskim pjesnikom. Po zanimanju je profesor književnosti, baš kao i naša članica Velikog žirija Enea Hotić. Radi u Katoličkoj srednjoj školi u Aalborgu, danskom gradu sa sjevera.  Kada je u pitanju stil u poeziji, on pokušava objasniti različitosti, njihovu bit i važnost, a pritom unosi komediju u cijelu priču, što je osobito važno za njegovo pisanje, jer je on prije svega dječiji pjesnik. Kao izvrstan recitator, uvijek u svoje pjesme unosi odgovarajuću tenziju, ali također i šapate. Pošto je dugo pisao za sebe, te nije objavljivao, nagla popularnost mu je omogućila da za nekoliko dana objavi prvu knjigu za djecu pod nazivom „Let po zidu“ (orig.“FluenpaaVæggen”) za koju nema sumnje da će biti pravi hit za mališane iz Danske.

O SEBI: Humoristični profesor književnosti!

Kako bi opisao sebe u tri riječi?

– Svjestan, ljubazan i humroističan.

Koliko je dobar život pjesnika i poezije u Kraljevini Danskoj?

– Zavisno od toga kako to posmatramo. Mi u Danskoj imamo tradiciju između izdavača: oni su dužni objavljivati poeziju i naravno, oni to i danas rade. Ali, kao i svugdje u svijetu, mnogo ljudi ne kupuje knjige i ne čita ih. No, postojbom pjesničkih šampionata, čini mi se, svijet o poeziji i poezija generalno postaje više prijemčiva ljudima.

Kako izgleda jedan dan sa Clausom Nivom?

– Znate, imam dvoje djece; dječaka od osam godina i djevojčicu od jedanaest, tako da veliki dio vremena posvećujem njima. Svaki dan provodim većinski u ili oko svoje kuće koja se nalazi u predgađu Aalborga. Profesor sam u školi, dolazim kući oko 4 sata i onda počinje moje slobodno vrijeme koje provodim sa svojom djecom. Čitamo knjige, crtamo, slikamo, gledamo TV serije (posebno „Vrijeme je za avanturu“)…  Također, u dnevnom boravku imamo ogromnu crnu ploču na zidu po kojoj šaramo i pišemo.

Da li uživaš u svojoj profesiji?

– Da, jako sam sretan što sam profesor književnosti i likovne kulture. Također, volio bih da sam u prilici da konstantno zarađujem i od poezije, no, vidjet ćemo šta će život reći.

Možeš li nam opisati svoju saradnju sa svjetski poznatim reperom Per Versom?

– On je poznat kao reper i vrhunski umjetnik u govoru. Dogovorili smo se da zajedno sa još 10 danskih repera napravimo ploču pod nazivom „Korijenje“, tako da smo se bazirali na historiju danske književnosti… I eto, trud se isplatio. Sljedeći projekat s njim bit će u saradnji sa danskim pjesnikom Benijem Andersenom. 

Koliko je lijepo podučavati nekoga književnošću?

– Uvijek zavisi od studenta do studenta.  Važno je da svoje predavanje predstaviš svima u istoj mjeri. A njihovo usvajanje znanja, bit će odraz i pozadine odakle i oni sami dolaze.

O POEZIJI: Moje pjesme me najbolje opisuju!

Napisao si dosta pjesama u kojima ima mnogo komedije. Zašo pišeš takve pjesme?

– Mislim da me one baš najbolje opisuju. Takav sam zapravo i ja sam. Djetinjstvo mi je bilo poprilično turobno –  majka mi je imala problema sa alkoholom, a otac nije bio emotivno tu uz mene.  Tako da sam ja morao ili da budem isti takav ili da budem nešto sasvim drugo. Pozitivu u ljudima širim na način da sam prirodno jako veseo i imam taj neki smisao za humor, te uz komediju koju predstavim – to dobije svoju notu. Na poetskom šampionatu bilo mi je vrlo važno tokom svakog izvođenja da nasmijem ljude iznova i iznova.

Koiko poznaješ balkansku pjesničku scenu?

– Čitao sam prijevode srpskog pisca Vaske Pope i vidio sam onu tendenciju gdje se ističe slavenstvo. No, ništa više nisam čitao, štaviše nisam ni imao kontakt sa Balkanom ako se izuzme moja posjeta Ljubljani (Sloveniji).

Koliko je teško pisati za djecu?

– Pa i nije tako teško. Ključna stvar je ne podcijeniti dječije vještine u govoru.  O tome treba i da se piše kada je riječ o djeci. To sam i u radio u svojoj knjizi „Let po zidu“ koja izlazi ove jeseni u prodaju. Dosta sam pisao i o djeci sa Aspergerovim sindromom (autizam).

O ŽIRIRANJU U MILIM DUELIMA: Mrzim laži u pjesmama!

Šta mora imati dobra poezija po tebi?

– Neki lični nerv i ton! Mora da zvuči ritmički perfektno!

Pojavit ćeš se u finalu Milih Duela i uistinu veliki broj bodova ćete u ukupnom zbiru dati i vi, kao internacionalni žiri, pa me interesuje kakvu formu poezije voliš najviše da čitaš?

– Mene će ubijediti ona pjesma koja bude imala najbolji ritam, jaku strukturu, te bravure, posebno na kraju, jer je ona ključna.

Imaš li neki savjet za naše autore? Sigurno bi voljeli da nešto čuju od tebe…

– Pišite! Uvijek pravite zabilješke, ma gdje da se nalazite. Neka pisanje bude vaše disanje. Naučio sam to čitajući Dan Turela koji je nešto slično već izjavio. To neka vas vodi ma gdje da nastupate ili se takmičite u poeziji. 

Šta ne voliš vidjeti u pjesmama?

– Laž! Kada se pjesnik igra sa emocijama – to je jako ružno. Ja sam također nekada unosio patetiku u svoje pjesme, možda zato što sam Skandinavac, a mi smo maestro u tome, no, nisam više takav. I baš mi se ne sviđa vidjeti nešto takvo u pjesmama. Ako je nešto stvarno, onda neka bude stvarno – bez laži, bez patetike!

Da li voliš više kraće ili duže pjesme ili to apsolutno nema veze?

– Nije važno. Sve vrste, čak i haiku!