U Radovišu ,, Sjeverna Makedonija“ završeni su 46. Karamanovi poetski susreti koji se održavaju u čast prvog modernog makedonskog pjesnika Aca Karamanova.
Ove godine pored učesnika iz regiona Crnu Goru je predstavljao Labud N. Lončar, predsjednik međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ iz Bara.
Ovogodišnji susreti se održavaju u godini posebnog jubileja „1000 godina Radoviša“ a posebno drag gost Radoviša bio je čuveni španski i svetski pjesnik Husto Horhe Padron kome je ovom prilikom i dodijeljena Evropska nagrada za poeziju „Aco Karamanov“, dok je Balkansku nagradu za poeziju dobio hrvatski pjesnik Valerio Orlić. Nagradu „Karamanov“ za najbolju knjigu na makedonskom jeziku dobila je Daniela Andonovska Trajkovska.
Dvije nagrađene pesničke knjige: „Obeležavam zvezde“ Valeria Orlića i „Elektronska krv“ Daniele Andonovski Trajkovske objavljene su u izdanju „Karamanov“ koje je pre dvadeset godina pokrenuo predsednik susreta „Karaman“ – Borče Panov.
Labud N. Lončar je, predstavljajući Crnu Goru, u toku nastupa na „Poetskim meridijanima“ a u sklopu susreta pozdravio prisutne u ime pjesnika međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umetnika „Nekazano“ i pjesnika Bara i Crne Gore. Zatim je prisutne pozvao da dođu u Bar, grad sa dvije obale – Skadarskom i jadranskom. Grad Stare masline. Grad sa nekoliko kulturnih manifestacija i festivala… „Pod starom maslinom“, „Barski ljetopis“ i „Pjesnik – Svetionik“. Da posjete Stari Bar i njegovu tvrđavu. Da posjete barske plaže i uživaju u morskim i drugim domaćim proizvodima. Prisutni su njegov poziv burno i sa odobravanjem pozdravili.
Zatim je govorio svoju, već, antologijksu „Ako prećutim pjesmu“. Istu pjesmu ali na makedonskom jeziku za njim je pročitao makedonski pjesnik Borče Panov, predsjednik i organizator „Karamanovih susreta“. Nekoliko njegovih pjesama prevedene su na makedonski jezik a za potrebe susreta.
„ Posebno zadovoljstvo i čast je učestvovati na ovim susretima. Ako dodamo tome prisustvo čuvenog španskog i svjetskog pjesnika Husto Horhe Padrona. Sjediti za istim stolom, pričati i piti vino sa njim i njegovom Kleopatrom Filipovom je izuzetna privilegija i čast. A na istoj bini na kojoj je on govorio – govoriti svoju poeziju je hrabrost! Oduševilo me je gostoprimstvo domaćina i građana Radoviša. Očaran sam makedonskom domaćom kuhinjom i vinom. I optimizmom tj. radošću svih prisutnih. Obradovan sam sponzorstvom gospodina Gerasima Konzulova, gradonačelnika Radoviša, kojeg sam i lično upoznao, i njegovog lijepog odnosa prema svojim pjesnicima i pjesnicima gostima! Upoznao sam mnogo dobrih makedonskih pjesnika, kao i pjesnike iz Španije, Poljske, Turske, Mongolije, Hrvatske i Srbije.
Makedonski stvaraoci: akademski slikar Niče Vasilev, čijoj sam izložbi prisustvovao, bard makedonske poezije za djecu pjesnik Stojan Tarapuz, pjesnikinja i kritičar prof. dr. Kristina Nikolovska, pjesnici Rade Siljan, Paskal Gilevski , Ljubinka Doneva, Danijela Andonovska Trajkovska i fantastična Sonja Serafimovska. Iz Srbije fantastični Mirko Marković. Iz mongolije pjesnik Litov Namdagjanchivin – svima poznati Mister Li. Iz Poljske pjesnikinja Kalina Izabela Ziola.Iz Hrvatske od ranije meni poznati pjesnik Valerio Orlić. Iz Turske pjesnik Erol Tugan. Iz Bugarske pjesnikinja Natalija Dimitrova. Posebno bih se zahvalio makedonskom pjesniku Borče Panovu koji me je i pozvao na ove susrete a koji je bio fantastičan domaćin i rukovodilac susreta. Imao sam čast da prisutvujem izvođenju kantate „Радовидение“ za koju je muziku napisao makedonski kompozitor Stojan Stojkov a koju je napisao Borče Panov.
Dogovorili smo saradnju u vremenu koje je pred nama i očekujemo njihovu uzvratnu posjetu za doček „Pjesničke nove godine“ koji ove godine organizujemo po drugi put u Baru. Iskoristio sam priliku i pjesnicima iz Sjeverne Makedonije čiji su radovi objavljeni u našem časopisu „Nekazano“ preko gospodina Panova uručio obećane primjerke. Poklonio sam i nekoliko naslova iz izdanja našeg udruženja gradu Radovišu.
U razgovoru sa gospodinom Padronom, i njegovom suprugom Kleopatrom Filipovom, izrazio sam moje poštovanje i nadu da će nas posjetiti u Baru i održati jedno svoje poetsko veče a on je oduševljen istakao da je to fantastična ideja i da ćemo je sigurno i to ubrzo realizovati samo da završi neke svoje obaveze. Napomenuo je da ga već iz osamdeset gradova i udruženja, svijeta, pozivaju ali će on naći vremena za građane i pjesnike grada Bara i Crne Gore! Ostaje nam da se unaprijed radujemo i iščekujemo.“
Zbog obaveza prema udruženju „Nekazano“ i autora čije su knjige u štampi Lončar se dan ranije vratio sa sureta iz Makedonije i tako izbjegao današnji zemljotres koji bi ga u povratku sigurno zatekao u Albaniji.
