Tu su najistaknutija bila dva King of Fighters naslova, od kojih je King of Fighters XIII vrlo vjerojatno najljepša 2D borilačka igra po pitanju vizuala, te generalno prihvaćen kao jedna od najboljih borilačkih igara protekle generacije. Po pitanju ostalih projekata, SNK se uglavnom fokusirao na portove i eksperimentiranje na mobilnom tržištu. 2016. godina obilježila je velike promjene u SNK kompaniji pa je tako nekoliko kineskih kompanija otkupilo Kawasakijeve udjele u SNK-u i tvrtka ponovno obećava vrhunske igre na sveopće zadovoljstvo igrača. Prva igra koju su izbacili od tada bio je King of Fighters XIV, koji iako solidan, po mom mišljenju nije bio jednako zabavan, a bome niti jednako zanimljiv u kompetetivnom smislu kao XIII.
I dalje se šuška o mogućem novom Metal Slugu, a svaki dobar SNK znalac zna da je upravo Samurai Shodown jedan od najpopularnijih SNK serijala, tako da ovaj potez itekako ima smisla.
Dakle, sto godina ništa, pa sad ponovno još jedan Samurai Shodown, popularno zvan Sam Sho. Ovo je sve skupa dvanaesta Samurai Shodown igra koja predstavlja svojevrsni preporod serijala i povratak korijenima, a pričom je smješten nešto prije prve Samurai Shodown igre izašle 1993. godine. Ti rebootovi i oživaljavanja starih serijala često ne prođu bez barem jedne katastrofalne igre, zar ne? E pa odlična vijest je ta da Samurai Shodown već ima taj jedan katastrofalni pokušaj iza sebe. Riječ je o Samurai Shodown Senu iz 2008. godine, koji je pokušao serijal prebaciti u 3D. Međutim, to prebacivanje je bilo poprilično grubo izvedeno i jedino što je igra uspjela postići bilo je opće razočaranje ljubitelja cvjetova trešnje i katana natopljenih krvlju.
Srećom, novi Samurai Shodown krajnje ozbiljno pristupa misiji povratka ovog serijala među najbitnije u žanru.
Samurai Shodown otvara se kratkom animacijom koja podsjeća na uvodnu sekvencu iz prve igre u serijalu. Baš kao i cijela igra, način na koji je sve prezentarino, vrlo je jednostavan, ali izuzetno efektan. U glavnom izborniku, na svijetloj pozadini pozicionirati ćete izlazeće sunce na željeni mod. Izbornici su ukrašeni detaljima koji podsjećaju na drevnu japansku kulturu: hanafuda karte, padajuće lišće i priroda oslikana elegantnim potezima kista. Kada dođete i do same borbe, igra ne staje sa simbolikom i detaljima. Tako primjerice zatvorene lepeze predstavljaju broj rundi koje igrač još mora pobijediti, a svakom pobijeđenom rundom jedna lepeza će se rastvoriti i njene boje i motivi ovisiti će o načinu na koji ste završili rundu.
Novi Samurai Shodown krajnje ozbiljno pristupa misiji povratka ovog serijala među najbitnije u žanru.
S tehničke strane, igra koristi Unreal Engine 4 i izgleda dobro. Sve ide izuzetno glatko u 60 sličica u sekundi već i na osnovnom modelu PS4 konzole. Animacije su dobre, ali ne predstavljaju ništa što pomiče granice ovoga žanra. Baš radi toga, stil je taj koji oživljava ovaj naslov i podiže ukupni dojam. Moram naglasiti da mi je igra u raznim videima i na slikama izgledala tek prosječno, no pri prvom igranju ostao sam oduševljen. Uistinu prelijepo, SNK je napravio ogroman pomak u odnosu na King of Fighters XIV koji je izgledao plastično i kao da kasni gotovo pune dvije generacije za ostalim igrama iz žanra.
Učitavanja prije borbe su nešto dulja, u prosjeku između 20 i 25 sekundi. Glasovi su isključivo japanski, nešto što je po mom mišljenju prikladno s obzirom na tematiku ove igre. Glazba je za svaku pohvalu. Ima svega par bržih skladbi, no većina je sporija i japanski tradicionalni glazbeni instrumenti odlično prate borbu i ugođaj.
Na ekranu na kojem birate svog borca možete izbrojati 16 različitih likova. Nisu tu samo samuraji, ima nešto i nindži, a tu je i majanski ratnik imena Tam Tam, koji je ujedno jedan od mojih favorita. Jedan od boraca ima i psa pomagača koji može uhvatiti protivnika i pri tome na njemu izvesti legendarni izuna drop. Eto, a ja sam bio ponosan kada sam svog psa naučio da da šapu.
Jedan od boraca ima i psa pomagača koji može uhvatiti protivnika i pri tome na njemu izvesti legendarni izuna drop.
Prvi DLC val sadržavati će dodatna četiri lika, a ukoliko igru nabavite do 30.06, moći ćete ga besplatno preuzeti. Jako lijepa gesta, a kad smo kod časti i ponosa samurajskih razmjera, SNK je odbio ekskluzivnost ove igre na Epic Games Storeu. U svakom slučaju, za PC i Switch verzije morati ćemo se još malo strpiti do nadolazeće zime, za sada je igra dostupna za PS4 i XB1.
Jedna od novosti koju ovaj naslov donosi je Dojo mod kroz koji igra prikuplja informacije o igračima te kreira njihove „duhove“ koje ostali igrači mogu preuzeti i izazvati na dvoboj. U teoriji vrlo zanimljiva mogućnost, no u praksi ovo ne radi baš najbolje i ne predstavlja ništa revolucionarno.
Ono što ipak ne razočarava je online komponenta. Mrežni kod je vrlo dobar i usporavanja su rjeđa nego u mnogim drugim igrama slične naravi. Dostupni modovi su rangirane borbe, te lobiji s do 10 igrača i mogućnošću gledanja tuđih mečeva. U lobije možete pozvati igrače s liste prijatelja, no istodobno se u lobiju ne može odvijati više od jednog meča. Razonode radi u lobijima možete zaigrati i Team battle mod u kojem će se recimo igrati borba 3 na 3, a da pri tome svakim pojedinim likom upravlja drugi igrač.
Što se tiče borbe, odmah možete zaboraviti duge serije udaraca i višestruka lansiranja protivnika u zrak kakva viđamo u novijim tabačinama. Ovdje ćete koristiti svega četiri tipke: slabi zamah, srednji zamah i jaki zamah oružjem te udarac nogom. Cilj je sigurno plasirati navedene napade u pojedinim situacijama na način da protivnika pogodite kada se zaletava na vas ili je promašio vlastitim napadom. Uvijek morate biti spremni reagirati i odgovoriti na supranikov skok i adekvatno blokirati te kazniti protivnikove nesigurnije napade.
Ono što ipak ne razočarava je online komponenta. Mrežni kod je vrlo dobar i usporavanja su rjeđa nego u mnogim drugim igrama slične naravi.
Svaki napad ima određeni domet, jačinu i situaciju za koju je idealan. Jaki udarac oružjem može odnijeti i trećinu protivnikove energije, no ukoliko njime pogodite protivnikov blok, vrlo vjerojatno vam ne gine katana u prsa ili neki specijalni napad. Serije udaraca slične su onima iz Street Fightera 2, najbolje što ćete vidjeti uglavnom su napad iz skoka kombiniran s pravovremeno tajmiranim napadom na zemlji koji vodi u specijalni napad koji onda protivnika obara s nogu. Određene kombinacije dviju određenih tipki dodaju nove akcije: izmicanje, bacanje i univerzalni visoki napad koji pogađa sagnute neprijatelje. Pri tome bacanja služe više kao odgurivanja koja sama po sebi ne nanose štetu, ali se mogu kombinirati s određenim napadima, najčešće srednje jakim udarcima oružjem ili određenim specijalnim napadima. Koristiti ćete ih kada znate da protivnik očekuje napad i kada pogodite da je odlučio ne stisnuti gumb i samo blokirati.
Napadi imaju posebne varijante dok ste sagnuti te iz trčanja. Specijalnih poteza u prosjeku ima pet po borcu, a možete ih izvesti kombinacijom smjerova i tipki. E sad, stvari postaju mrvicu složenije kada uzmemo u obzir da tu ima i nekoliko ultimativnih napada koji su u pravilu jači i od jakog zamaha i od specijalnih udaraca. Ti napadi mogu ovisiti o resursima koje akumulirate dok primate štetu ili pak blokirate napade u zadnji tren, a čak mogu biti i limitirani na način da ih možete iskoristiti svega jednom u cijeloj borbi. Da, nisam se zabunio, ne jednom po rundi, nego doista samo jednom u cijeloj borbi. Stoga uvijek morate biti svjesni kojim mogućnostima vaš protivnik raspolaže u svakom trenu, jer trenutak neopreznosti može dovesti do toga da rundu izgubite radi doslovno dva dobivena udarca.
Nagrada je ogromna kada protivnika pogodite ovim napadima, a rizik velik ukoliko promašite. Jedan od ultimativnih napada čak može izbiti protivniku oružje iz ruku, što je valjda najveći mogući hendikep s kojim se jedan samuraj može suočiti. Oružja se mogu ponovno pokupiti, no vjerujte mi kada kažem da je to puno teže nego što zvuči.
Kada oba igrača odluče igrati krajnje suzdržano i oprezno, nerijetka situacija je kraj runde radi isteka vremena pri čemu onda rundu dobiva borac koji je pretrpio manju štetu. Upravo to preživljavanje do isteka runde je napetije i stresnije nego u bilo kojoj tabačini do sada, ali zato kada uspijete – osjećaj je fenomenalan.
Mnoge borilačke igre u novije doba pokušavaju drastično pojednostavniti stvari i borbu učiniti pristupačnijom potencijalnim novim igračima. Samurai Shodown nešto je drugačiji po tom pitanju jer taj serijal nikad nije ni bio složen i tim više nove igrače može očarati svojom jednostavnošću i pridobiti mehanikama koje su dizajnirane oko svih specifičnosti koje krase serijal: sporo kretanje, ogromni skokovi, velik domet oružja, naglasak na strpljenju i pravodobnim reakcijama.
Preživljavanje do isteka runde je napetije i stresnije nego u bilo kojoj tabačini do sada, ali zato kada uspijete – osjećaj je fenomenalan.
Prednost koju jedan igrač stvara tijekom trajanja cijele runde može se istopiti u djeliću sekunde. Više puta će vam se dogoditi da se radi toga osjećate kao da vas je netko „pokrao“ za rundu pa čak i cijelu borbu, ali nedugo nakon toga poželjet ćete i vi to učiniti idućem protivniku i neprestano ćete se vraćati igri i htjeti odigrati onaj dobro poznati „još samo jedan meč“.
Hoće li vam se igra svidjeti ovisi o vama i o vašem strpljenju te o tome kako vam zvuče gorespomenute specifičnosti Sam Sho serijala. Moram priznati da sam ja zaigrao mnoštvo starih SNK tabačina i mnogima sam se često rado vraćao, no Samurai Shodown nikada nije bio na tom popisu. Razlog je upravo taj – djelovao mi je presporo i prerazličito u odnosu na slične igre. Ovaj nastavak me uvjerio da se Sam Shou itekako isplati dati dodatnu šansu.
Čini se da ova generacija ne misli stati s kvalitetnim borilačkim igrama i već sada, na trenutnim platformama svatko može pronaći neku tabačinu koja će mu se svidjeti. Samurai Shodown je pravi izbor ako želite nešto što svojom jednostavnošću više podsjeća na stare igre, a da vam se pri tom ne da učiti gomilu poteza i serija udaraca.
Izvor: hcl.hr
