Kod Srba je izuzetna pažnja posvećivana ukrašavanju glave. Sem što se ukrašavala kosa, postojao je i poseban nakit za glavu koji je bio sastavni deo narodne nošnje- oglavlje.
Sem što su se kitile oglavljem, devojke su najčešće nosilevence od prirodnog cveća. Venac je kod mladih devojaka bio simbol mladosti, dok je na glavi neveste simbolisao venčanje.
Iz srpske srednjevekovne tradicije kao glavni deo ženskog nakita prenela se kruna, koja svoje korene ima još u vladarskom nakitu inspirisanom vizantijskim, dvorskim nakitom.
Pocelice su vrsta nakita koji se nosi na čelu, a koji je sastavljen od 28 d0 32 pločice ukrašene dekorativnim motivima i dragim kamenjem. Pocelice su bile obavezni deo nevestine nošnje.
Smiljevac- mladina kapa.
Minđuše su nekada isto nosile samo neveste.
Nakit za vrat i grudi
To je ona vrsta nakita koji se navlači preko glave i nosi oko vrata. Poznate su pod imenom: đerdani, nanizi ili struke, a razlikovale su se ogrlice od novaca, ogrlice sa privescima, nagrudnici (nose se preko grudi i kače za odelo).
Nakit za struk
Za struk su se koristili pojasevi sa kopčama, pojasevi od perli, pojasevi sa metalnim članovima. Nakit za struk, sem što je bio dekorativnog karaktera, imao je i svoju praktičnu primenu u isticanju i oblikovanju ženske figure.
Nakit za ruke
Tipičan ukras za ženske ruke su narukvice. Mogu biti izrađene od najrazličitijih materijala poput zlata, srebra, stakla, pa čak i od kosti životinja.
Pored narukvica, tu je i prstenje. Ono ima posebnu ulogu kod čoveka, pa sem što služi kao deo nakita, ono ukazuje i na važnost čoveka koji ga nosi. Za prsten se veruje da daje i neku vrstu zaštite čoveku, te da ga čuva od zlih i štetnih sila. Prsten je služio i kao pečat i kao mistična spona sa drugom ličnošću.
