Dok jedni imaju romantičnu viziju braka, za druge je odlazak kod matičara sinonim za gubitak nezavisnosti, po poslednjim podacima istraživanja. Kako te stavove obrazlažu i da li mladi danas sve kasnije stupaju u brak?
Može li rodna ravnopravnost da bude prepreka za odluku o formiranju porodice? Istraživanje je urađeno na uzorku osoba uzrasta od 19 do 35 godina iz Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca. Više od polovine njih su sami, odnosno nemaju partnera. Šta kažu žene, a šta muškarci i u čemu je najčešće problem za stupanje u brak?
„Istraživanje koje je urađeno bilo je podrška mladim istraživačima sa instituta. U pitanju su istraživanja sa mladima iz Kragujevca, Beograda i Novog Sada.
Romantična vizija i shavatanje braka vezana su za neka lepa i pozitivna osećanja i iskustva, koja mladi imaju iz svojih porodica. Važnu ulogu u shvatanju braka ima i emotivna dimenzija, da se on sklapa iz ljubavi. Važni su ekonomski aspekti kao i sigurnost“, istakla je Ankica Šobot.
Kako brak shvataju žene, a kako muškarci?
„Devojke su se pitale zbog čega se granica ulaska u brak stalno odlaže i pomera. Čeka se nezavisnost, naročito kod devojaka. Mladići su naglasili da nisu spremni za brak“, rekla je sagovornica.
Muškarci pred matičara staju, u proseku, sa 34 godine, a žene sa 31. Samo pet godina ranije muškarci su u brak ulazili sa 33 godine, a žene sa 29 godina.
Da li je brak gubitak nezavisnosti?
„Postoji kriza partnerstva, očekivanja i rodnih uloga kod devojaka i mladića. Očekivanja kod devojaka su da njihovi partneri budu uključeni u sve, a neki od anketiranih mladića ne zna šta je ravnopravna uloga podele partnerstav. Važna je rodna ravnopravnost kao segment u svim vidovima braka“, rekla je Ankica Šobot, naučna saradnica Instituta društvenih nauka.
Izvor: rts.rs
