Članovi SPKD „Prosvjeta“ su u subotu, 22. septembra, polaganjem cvijeća i kraćim obraćanjem potpredsjednika Društva Željka Kovačevića, obilježili godišnjicu stradanja sugrađanina Saliha Tučića Sahadžije, prve žrtve austrougarskog okupacionog režima, u Tuzli.
Narodni odbor opštine Tuzla podigao je ovu spomen-grobnicu 1958. godine.
Malo se zna o porazu XX pješadijske divizije austrougarske vojske u Tuzli, kod Perkova hana. Pod komandom pljevaljskog muftije Vehbije Šemsekadića, Tuzlaka Saliha Tučića, majora Riste Popovića i kapetana Đoke Nikolića, nakon dvodnevnih borbi 9. i 10. avgusta 1878. na prostoru Moluha, Tušnja, Ravne trešnje (Ilinčice) istjerale Austrijance dolinom Spreče do Doboja.
Tuzla nije prihvatila upozorenje Porte da mirno primi ulazak vojske u Bosnu. Upućen je poziv narodu da se digne na ustanak. U Tuzlu dolazi pljevaljski muftija Vehbija Šemsekadić kojeg dovodi Salih Tučić Sahadžija. Uz muftiju stiže i četa Crnogoraca, što je za Tuzlu bilo najveće iznenađenje. Zvorničani su se sa svojom vojskom ulogorili u Siminom Hanu.
U zvorničkoj vojsci bilo je oko 450 Srba, mahom seljaka i nešto varošana. Komandant je bio Risto Popović, binbaša (major) i Đoko Nikolić, juzbaša (kapetan).
Na Tuzlu je krenula 20. austrougarska pješadijska divizija, koja se sastojala od šest bataljona, jednog eskadrona i tri baterije, po osam topova (ukupno 5.000 pješaka, 130 konjanika i 24 topa).
Ova dobro obučena, naoružana i disciplinovana vojska ipak nije bila u stanju da u prvom nastupu razbije pobunjenike i zauzme Tuzlu.
Austrougarska vojska je, ipak, ušla u Tuzlu 22. septembra 1878. uzevši za taoce izaslanike: Boška Štitića, Stana Tosku, Avdagu Berbića, Peru Tufića i Stanka Mitrića. Uslijedilo je postavljanje zastave i sviranje himne, a nakon ceremonije, na Trnovcu je strijeljan Salih Tučić Sahadžija, vođa otpora.
Mehmed Salihspahić piše u Kalendaru Gajreta, za 1940. godinu: „… U očima naroda i danas je Salih Tučić-Sahačija junak i heroj. Na njegovu grobu na padini brijega Trnovac, narod i danas svaki dan, iz pijeteta mu pali svijeću, prolaznici-muslimani prouče mu fatihu.“
„Sjećanja na ovog velikog čovjeka ne bi trebalo da blijede. Čuvajući od zaborava znamenite i hrabre ljude čuvamo istoriju ovoga grada“ , rekli su nam učesnici skupa.
