spot_img

Prikazi Svetlane Janković Mitić: U Bogu je sva moć i nema moći van Božje

Najlepša molitva: ,,Gospode, pošalji mi nekoga ko ima hrabrosti da mi kaže istinu, ali da mi je kaže s ljubavlju.”

Zbirka ,,Deset zapovesti” je zamišljena kao uputstvo i opomena. Kao neka vrsta pedagoške literature. Jer, treba živeti u miru sa sobom i drugima, a posebno sa Bogom, Onim, ko je Stvoritelj i suština svega što postoji. Istorijat vezan za priču o Mojsiju i način na koji je dobio deset božjih zapovesti, nećemo unositi u recenziju jer je evidentno da su svi verujući i oni koji to nisu, upoznati sa tim delom Biblije, bilo da su je čitali, bilo da su gledali istoimeni film ili neku obrazovnu emisiju na tu temu.
Većina autora je obradila kroz pesme i priču svih deset zapovesti, ali ima i onih drugih, doduše u manjem broju, koji su svoje viđenje zapovesti dali kroz nekoliko pesama ili priča, pa čak sve sveli na jedan primer, što nimalo ne umanjuje njihov doprinos u učešću u ovoj zbirci. Za zainteresovanog čitaoca, bitno je ono što je rečeno, a to je osnovna poruka data iz mudrosti i iskustva, dok je kvantitet u drugom planu.

Ne može se tek tako jednostavno preći preko originalne i divne ideje autorke Anđelke Ane Burić, da se deset božjih zapovesti prezentuju kao parabola kroz razgovor Tvorca sa Malim princem, dečakom iz svemira, glavnim likom iz čuvenog istoimenog dela Antoana de Sent Egziperija. Psihologija deteta koje postavlja pitanja, tražeći od Tvorca objašnjenje svih zapovesti  je odlično pogođena, pogotovu kada ono, vođeno nekom zdravom logikom daje svoje shvatanje onoga što je čulo, tako što koristi sopstvena iskustva iz svakodnevnog života. Primena i shvatanje božjih zapovesti na delu – iz ugla jednog deteta.

Kao uvod za prezentaciju zbirke ,,Deset Božjih zapovesti”, evo odlomaka iz pojedinih pesama koji na slikovit način opisuju susret Mojsija sa Stvoriteljem na Sinajskoj gori i značaj dobijanja kamenih ploča sa zapovestima za  ljudski rod u celini:

Bog ,,zapovjesti za ljude napisa!
Ureza ih na kamenoj ploči,

pa ih tada Mojsiju predoči,
i ukaza:,,Da se Božja sluša,
samo tako spašava se duša,
od sotone koja stalno kuša!”
( Ljubiša Ž. Vojinović )

Isklesan rukom Stvoritelja svijeta,
Gospodara života, duše čovjekove,
pravila da važe dok je planeta,
na kamenu zapis, zakon za vjekove.
( Milad Obrenović )

Deset je Božjih zapovesti,
deset velikih mudrosti,
i sve da pomognu narodu
da shvati šta je život…
( Radica Popović )

,,da shvati šta je život”… i greh za koji nema oprosta bez iskrenog pokajanja, da dodamo kao komentar poslednjem primeru. Jer, treba imati u vidu mudrost nepoznatog autora: ,,Najveći greh je naša upornost da se ne pokajemo.”

Istoimena pesma druge autorke:

,,..Neka deset zapovesti
proučava narod dragi,
jer duhovnost one krase…
——————————–—-
u istini sto milina
Bog te gleda sa visina.
( Slavica Cekić )

Da pogledamo po nekoliko odabranih primera za svaku od deset zapovesti:

1.Ja sam Gospod Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova osim Mene.

-Ali samo onaj ko iskreno moje ime slavi
pronaći će iz nevolje izlaz i put pravi.
               ( Vesna Stojković)

-Ja sam Gospod tvoj.
Iskru sam ti svetlosti
svoje dao.
Zbog ljubavi sam te doveo
na ovaj svet.
Dobrotom svojom sačuvao.
( Dragana Milenković)

– Ne traži drugog Gospoda
zbog sebe i budućeg roda.
( Danijela Đukić)

2.Ne pravi sebi idola niti kakva lika;nemoj im se klanjati, niti im služiti.

– Igrice su postale idoli kojima se mladi priklanjaju i služe im.
                                   ( Dragan Savić)

-Zato se ne klanjaj idolima lažnim!
Moćnicima bez duše i Božjeg lika.
(Dragana Milenković)

– Ne možeš imati Boga dva,
jedan od njih je đavo,

u jednom su sva semena zla,
u drugom ljubav što ti je dao.
( Đorđe Sekulić )

3.Ne uzimaj uzalud imena Gospoda Boga svog.

– Za sve nevolje života tvog
Nije ti kriv Gospod Bog.
Evo ti savet iz pesničkog pera
Tebi nedostaje ljubav i vera.
( Dragoljub Stanković)

– Ne uzimaj zalud moje ime
Ne traži me samo,
kada ti je breme i veće i teže.
( Dragana Milenković)

– Ime njegovo se izgovara sa zahvalnošću.
Ne dozvoli drugom da psuje Boga jedinoga,
niti da Gospoda izlaže poruzi i beščašću.
( Slobodan Cvitković)

4.Sećaj se dana odmora da ga svetkuješ; šest dana radi i obavi poslove svoje, a sedmi dan je odmor Gospodu Bogu tvome.

– A šest dana vrijedno radi,
a nedelju da svetkuješ;
Da Gospoda Boga moliš
i da crkvu posjećuješ.
( Milivoje Ćirko Nišić )

-Nedelja je posvećena Bogu.
Ujutru ćemo se obući, u crkvu ići.
Domaćin anteriju i košulju vezenu.
Ja narodnu nošnju, košulju belu tananu.
( Rada Jakovljević)

– Svetkuj dane odmaranja,
svetkuj zimi, svetkuj leti,
svih šest dana vredno radi,
molitvama onaj sedmi
Bogu dragom svom posveti.
( Slavica Cekić)

5.Poštuj oca svoga i mater svoju, da ti dobro bude i da dugo poživiš na zemlji.

-U mome umu ostade uspomena
Na divne i brižne naše roditelje.
Oni za odmor nisu znali
Na žuljevite ruke nisu se žalili.
( Anka Kukoleča)

-Nedeljom ja se pomolim
za duše mojih roditelja
i zahvalim dragom Bogu
što sam od njih naučila.
( Dušica Cvejin Stojanović)

-Jedini na svetu otac i mati
za sve što su ti dali,
ne traže nikad da im se uzvrati,
zato im se od srca zahvali.
( Đorđe Sekulić)

6.Ne ubij.

-Ne ubij,
Već svoju mržnju suzbij
Ako si povređen bol istrpi
Samo iz praštanja ljubav se crpi
Samo je ona spas od smrti.
( Mirjana Novokmet)

-Život je Svetinja, od Boga svakom data na dar pri rođenju. Dakle, samo darodavac ima pravo da uzme ono što je i dao!
              ( Dragan Savić )

-Kako može neko
Nad drugim da vrši atak
Kad je život i bez metka
         Za sve lepote kratak.
               ( Mirjana Matić)

-Rat je crna mrlja na licu sveta.
                ( Dragoljub Janojlić)

7.Ne čini preljube.

-U zagrljaju tuđem, sreća je kratka
Vernost do groba, k’o med je slatka…
  ( Dragoljub Stanković )

-Budi sin časti i poštenja.
Kratko traju trenuci strasti.
Veruj u ljubav, imaj poverenja.
   ( Dragana Milenković )

Ubrati ili ne ubrati?
I lik i razum Bog nam je dao,
da nas raspameti
uvek se nađe neki đavo.
  ( Đorđe Sekulić )

8.Ne ukradi.

-Ne čini drugom ni u mislima
što ne želiš da on tebi radi,
pošteno se vladaj, dobrotu širi,
ne bogohuli i NE KRADI.
   ( Milad Obrenović )

-Ne ukradi nikom ništa,
kad si gladan ne ukradi,
ni ugarak s pepelišta,
kad si žedan ne ukradi,
već porani pa zaradi.
( Slavica Cekić)

-Bolje je jesti suv hleb,
zarađen sopstvenim znojem i mukom,
nego živeti sa sramotom i brukom.
( Vesna Stojković )

9.Ne svedoči lažno  na bližnjega svoga.

-Zapamti da greh je govoriti laži!
Svedočiti lažno na bližnjega svoga.
Njegova suza poravnanje traži.
( Dragana Milenković )

-Očima svojim veruj, ne laži
Jer istinu čista duša traži.
Dostojanstvo duše pokaži.
( Milovan Mićo Petrović )

-Lažima su osudili, razapeli Hrista.
( Boško Topić )

10.Ne poželi ništa što je tuđe.

-Ne poželi tuđe, ne radi to, srce ne da.
( Violeta Burić )

-Onaj ko uspe odbaciti od sebe tu želju za posedovanjem tuđeg još u samoj pomisli, taj je spasao i sebe i druge.
( Dragan Savić )

-Ako poželiš nešto tuđe,
Svevišnji samo mahne rukom
da ti krivica pod kožu uđe
da zavlada tvojim duhom.
( Đorđe Sekulić)

Međutim, nemojmo da iz ove zbirke ispustimo dve najveće zapovesti iz Jevanđelja, kroz koje je Gospod naš, Isus Hristos, sažeo sve zapovesti iz Starog zaveta. One su alfa i omega života svakoga ko srcem i dušem pripada hrišćanskoj veri:

1.Ljubi Gospoda svoga svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim i svom snagom svojom.
2.Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.

Naravno, činjenica je da su pesme iz zbirke nastale iz ljubavi i poštovanja prema Ocu, Sinu i Svetom Duhu. Trojstvo koje nam najviše znači, oličeno je kod nas simbolikom tri prsta kad se krstimo, ili dizanjem istih- kad slavimo i u posebnim prilikama. Odnos prema Bogu i ljubavi beskonačnoj i bez kompromisa koja ga prati, svi su autori iskazali na svoj način i ne samo kroz prve dve zapovesti:

– Puna nade ljubavi i vere,
nekom čudna, nekom mila,
moj naklon je samo Bogu
i zato mi lome krila.
( Dušica Cvejin Stojanović )

-Jedan je Bog, tvoj Bog u duši i srcu…

Radosnica iz srca ka zenici da krene
U srećna, žalna i teška vremena.
Bog je uvek tu uz tebe i mene.
( Milovan Mićo Petrović )

-Tvoja veličina, milost i dobrota,
čulima našim svetlost i lepota.
Na svemu ti hvala, s verom živim ja,
u duši sa Tobom mir i radost sja.
( Rada Lotina )


Međutim, treba reći da je bilo nekoliko autora koji su posebno obradili kao temu drugu zapovest iz Jevanđelja ,,Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe”:

-Da ljubi sebe sama,
Svakom je stalo do toga.
Ako bi da ljubljen budeš,
,,Ljubi bližnjega svoga.”

Sve što postoji i živi,
Otelotvorenje  je Boga.
Baš kao što ljubiš Njega,
,,Ljubi bližnjega svoga.”
( Bratislav Magdić)

-U dubinu svoje kad zaviriš duše,
kad ti duša počne da drhti i zebe,
s najbližim svojim podijeli muku i
ljubi bližnjeg svoga kao samog sebe.

Neko će se razuman uvijek naći,
da (po)dijeliš muku, poslaće ga Bog,
i zato se moli, poštuj i voli, i
bližnjeg svoga ljubi kao sebe samog.
( Milad Obrenović )

-Neka te tuđa sreća uvek obraduje.
Radost je veća što se više deli.
Tužnome kada se lepa reč daruje
u trenu taj dar obojicu razveseli.
( Vesna Zazić )

U nevidelu vremena
Molitva je najveća sila
Bližnjeg svog voli i ljubi
Jer mržnjom, znaj, sve se gubi.
( Milovan Mićo Petrović )

Vrednost zbirke ,,Deset Božjih zapovesti“ nije samo na planu književnoumetničkog izraza na zadatu temu. Ona je zapravo složena kao mozaik različitih etičkih, ali pre svega religioznih normi u duhu naše crkve i pravoslavlja. Svaki delić tog mozaika može poslužiti kao uteha, pouka ili odgovor u momentima kada smo suočeni sa nevoljama na ličnom i društvenom planu. Jer, kako u  molitvenoj pesmi ,,Pomozi nam Bože “, autorka Dragojla Divjak Topalović kaže:

-Čuvaj nas, pomiluj, dragi Bože,
I da se samo DOBROTE SLOŽE
I da se strašno zlo ne budi
Čuvaj nas Bože, nisu svi ljudi.

Zbirka se sama po sadržaju preporučuje čitaocima i može u mnogome da posluži kao pomoćno štivo uz verske knjige. Nema boljeg i jasnijeg objašnjenja za pitanja vezana za Zapovesti, ili uprošćeno, za probleme grehova koji donose patnju i sramotu i nasuprot tome, uzdizanje vrlina koje su primer, ugodne Bogu i ljudima – od onih koje su nam ponudili sami autori u Zborniku.

Svetlana Mitić
Svetlana Mitić
Rođena 1955. godine u Beogradu. Po struci je profesor književnosti, a nakon odlaska u penziju se intenzivno bavi književnim stvaralaštvom. Osim pisanja priča i pesama za decu i odrasle, piše recenzije i urednik više izdanja drugih autora. Saradnica je izdavačke kuće ,,Glas Srbije" i el. časopisa ,,Pokazivač". Njena "Pesma za Aleksu" protiv nasilja u školama, izazvala je veliku pažnju šire javnosti i štampe. Zastupljena je u mnogim zbornicima savremene srpske poezije. Autor je sledećih knjiga: Zbirke pesama ,,Hirošima na Balkanu" (2019), Prikaza - ,,Čuvene žene očima pesnika i druge impresije"(2020), Zbirke pripovedaka za decu starijeg uzrasta ,, Avanture iz paralelnih svetova i druge priče" (2022) i knjige - diptih ,,Anica Doldura i druge priče" / ,,Trag u vremenu" ( 2024). Živi u Beogradu.