spot_img

Nekazano proslavilo Svetski dan knjige i autorskih prava u Baru

Galerija „Velimir A. Leković” bila je domaćin Međunarodnom udruženju književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano” koji su na poseban način proslavili Svetski dan knjige i autorskih prava.

Nime, za ovu prikiku „Nekazano” je objavilo novi broj časopisa za kulturu i umjetnost i prvu knjigu mlade Aleksandre Đurović, „Snovi na javi“, učenice Srednje ekonomsko ugostiteljske škole u Baru. U prisustvu brojnih ljubitelja knjige kao i autora zastupljenih u časopisu koji su za ovu  priliku doputovali iz Toronta, Risna, Podgorice, Nikšića i Žabljaka veče je vodila Anika Vuletić, pjesnikinja iz Podgorice.

„Nekazano je na ovaj način promovišući prvu knjigu mlade Aleksandre  i časopisa za kulturu i umjetnost koji je posvećen pokojnom Slobodanu Vučiniću objedinila poštovanje prema mladim stvaraocima a čuvajući uspomenu na stare, kako ih nebi zaboravili. Mlada Aleksandra Đurović je početak podmlađivanja udruženja i to je prije svega naš cilj. Popularizacija stvaralaštva kod mladih.”- riječi su Labuda N. Lončara, predsjednika Udruženja Nekazano, sa kojim je pozdravio  goste.

Aleksandra Đurović je upoznala goste sa svojom biografijom nakon čega je njen drug Luka Mijač čitao pjesmu „pismo Aleksandri“, a onda je čega Aleksandra čitala svoje pjesme a u tome joj je pomogla i Anika Vuletić, moderatorka, koja je govorila pjesmu „Pjesma bratu“. Posebna podrška Aleksandri bio je ispred srednje ekonomsko ugostiteljske škole profesor Neđeljko Đurović, kao i njena majka i brat, drugovi i drugarice iz škole.

U drugom dijelu večeri promovisan je časopis za kulturu i umjetnost Nekazano br.9  a koji je posvećen sjećanju na pokojnog Slobodana Vučinića, pjesnika i novinara.

Dragutin Budo Novosel, pjesnik, glavni  i odgovorni urednik lista „Glas Žabljaka“ i vlasnik Izdavačke kuće „Novograf“lični prijatelj pkojnog Vučinića između ostalog rekao je: “Ako je vjerovati da je lirska poezija, najsloženija tvorevina ljudskoga uma, onda je ona stvar jedne više kulture i jedne više ideje o životu. Lirika je najveći stepen metafizike i posljednji rezutat sposobnosti ljudskog izraza. Ona je umjetnost rađena samo za najdublje i najotmenije duhove. Za Slobodanovu poeziju se slobodno može reći da je pored ostalog mjerilo njegovog stvaralaštva. Bio je filosof koji je išao do krajnje granice transcedentnog i opšteg, što je značilo da je njegova poezija dostizala zenit i postajala filosofija. Iz njegovog stiha se vidjelo da je stvaralac učeni zanatlija na teškom poslu rime i ritma, iskreni drug slavuja koji pjeva na grani, a on strpljivo bilježi njegov jezik. Obogatio je crnogorsko pjesništvo manirom patricijske elegancije slobodnog stiha, koji karakteriše ritmičnost, sklad i funkcionalno opkoračenje. Iz svake od slika kojima obiluju Slobodanovi stihovi širi se beskraj. Mogu slobodno reći da je svojim knjigama poezije davno utemeljio sebi mjesto u plemenitom pjesničkom rodu, po suštini poetskog i ukupnog stvaralačkog bića. “

 

Labud N. Lončar, predsjednik udruženja Nekazano zahvalio se još jednom galeriji „Velimir A. Leković“, Kulturnom centru Bar, profesoru Neđeljku Đuroviću,Dragutinu Budu Novoselu, Goranu Radičeviću i svim prisutnim pjesnimicima na učešću u  proslavi Svetskog dana knjige i autorskih prava.

U nastavnu večeri prisutni pjesnici govorili su svoje stihove, i to: Dušica Pajović, Ranko R. Radović, Goran Radičević, Dragutin Budo Novosel, Ilija Vuković, Olga Dabović Klikovac, Darko Bulić, Nataša Lekić, Svetozar Đurišić, Savka Gudović Parađija, Anika Vuletić, Maja Nikolić, Srđan Leković, Milojka Jovović, Sanja Veličković, Labud N. Lončar Ana Ivančević, Vasilije Vasko Janković, Vinka Marstijepović Lerinc, Srđan Bajić i Vladimir Cerović.

Na kraju večeri Aleksandra Đurović je prodala prve primjerke svoje knjige, i dočekala da  potpisuje iste.Prisutnima su podijeljeni primjerci časopisi Nekazano a druženje se nastavilo uz skromno posluženje i prijateljske razgovore.

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.