Pišem te sitnim slovima
bez uskličnika i zareza,
i skrivam po starim knjigama
da te pronađem slučajno
kada zaborav pomisli
na rok trajanja…
Uvijek ima dalje
Uvijek je kraj početak
nade, uzaludnosti
il’ nečeg nepoznatog
Svijetlo diše
donosi trajanje
života…
misli bi utočištu prišle
sakrile se djetinjom igrom
vratile slavu drveću posječenom
pa srce korak ubrzava
možda umakne pred sjenom
misli su valovi brzi
pjena od kapi
radosti i tuga…
