Prvo:
ubiti bol
iz zasjede
u noći neopreza
uz mjesečev sjaj
dok gori oproštajna
svijeća
tišinom plamena …
Drugo:
ne pisati pjesmu
riječi su mračne
sjene nepolomljene
mrtve ptice ne pjevaju
leđa su ukočena
krila grle zemlju
letom završetka…
Treće
zaustaviti prolaznost
staklenom maskom
s mirisom limuna
da usne ne modre
prstima bit će lijek
dok traže dane
raznesene vjetrom
Četvrto:
uspijeh je kost u grlu
bode do predklijetke
vrata otvorena za dalje
krhkost je tijela ogoljena
kora stabla,
hropti, ne diše…
nebu stremi
