spot_img

Lorena Kujek- Prosinačka metamorfoza

Misaono grgljam studenu pošast indirektnog prisjećanja.

Dakako, jednostavno je otići iz krahiranog carstva, 
ako ti stopala nisu abrazivno utisnuta u popucale stepenice ljubavnog sužanjstva.

Još je lakše ispuhnuti skovane mitove manifesta,
vireći kroz kaleidoskop mentalnih susnježica.

Naizgled bezazlene varke nas trivijalno pripitomiše za nedokazive činjenice budućeg suživota.

Zaneseno povjerovah u vješto interpretiranu razjedinjenost krvnih zrnaca provedenih poteza.

Čvrsto mudrosno polazište sugeriraše urotu protiv svojeglave spisateljice terorizirajućih motiva,
žuboreći upijajućim zagrljajima drhtaja.

Jecaj je opijao ogoljele grančice prekomjernih žalovanja,
pijući sleđenu rosu iz poetskih uvala pomirenja.

Na puteljku uz liticu i dalje cvatu divlji zumbuli,
spremajući se za dugotrajni počinak pod velom otvrdnulih nanosa zimskih padalina.

Tada, prekasno za bilo kakvu reanimaciju,
naša je zanosna etapa radosti privedena okončanju.

 

Slika: Snežana Kujundžić

 

 

Lorena Galeta
Lorena Galeta
Lorena Galeta, bivša Vojtić, a djevojački Kujek, rođena је 31. 05. 1996. Odrasla je u Valpovačkoj Satnici, a trenutno živi sa kćeri u Osijeku. U djetinjstvu se bavila glumom, pjevanjem i crkvenim aktivnostima. Završila je Оpću gimnaziju u Valpovu, i pohađala Pravni fakultet u Osijeku; smjer upravno pravo. Već dugi niz godina surađuje s brojnim portalima i književnim stranicama na kojima redovno objavljuje svoje radove. Postigla jе uspjeh i na Europskom festivalu poezije. Ozbiljnije piše od trećeg razreda srednje škole. Tematike koje dominiraju njenim stvaralaštvom su: život, ljubav, smrt, smisao postojanja i vjera, a sve je protkano nijansama gotike. Uglavnom je pisala poeziju u prozi i misaone tekstove, ali nije joj strana ni kratka priča. Osvojila je prvo mjesto u poeziji 2018. - po izboru stranice Pisci i Književnost, i bila među 5 najčitanijih autorica iste te godine. Na svojoj Facebook stranici - NA KRILIMA SNOVA broji 45 000 čitatelja. Članica je: „Hrvatskog književnog društva“, „Kulture snova“ i „Antuna Ivanošića“. Odnedavno piše svoju desetu zbirku.