Ljudska sposobnost razmišljanja, rešavanja problema i kritičkog zaključivanja je u opadanju, pokazuje novo istraživanje.
Prema Fajnenšel tajmsu, ljudska inteligencija dostigla je vrhunac početkom 2010-ih, nakon čega je počeo njen pad. Glavni krivac? Ljudi manje čitaju, a sve više konzumiraju video sadržaj.
Podaci ne lažu
Ovi rezultati zasnovani su na međunarodnim testovima poput PISA (koji meri čitalačku, matematičku i naučnu pismenost kod 15-godišnjaka) i kognitivnim testovima odraslih.
Izveštaj dolazi u trenutku kada veštačka inteligencija (AI) napreduje ogromnom brzinom, a prema nekim procenama, može nadmašiti ljudsku inteligenciju za svega nekoliko godina.
Prema RT-u, nagli porast učenika koji imaju poteškoće sa PISA testovima poklapa se sa promenom načina na koji ljudi dolaze do informacija – sve manje čitanja, sve više skrolovanja videa.
Mozak u opasnosti
Dok aktivno korišćenje digitalnih tehnologija može imati koristi, pasivno konzumiranje beskonačnog sadržaja na društvenim mrežama i stalno prebacivanje sa jedne teme na drugu negativno utiču na pažnju, memoriju i sposobnost samoregulacije.
Paralelno s padom čitalačke kulture, beleži se i pad numeričke pismenosti i veština rešavanja problema u većini zemalja.
AI preuzima kontrolu
Naučnici iz Majkrosofta i Karnegi Melon univerziteta upozoravaju da generativna veštačka inteligencija slabi ljudski mozak. Prepuštanje razmišljanja AI sistemima može dovesti do „atrofije uma“ i propadanja kognitivnih sposobnosti.
Dok vlade i kompanije ulažu milijarde u razvoj AI tehnologija, veštačka inteligencija postaje sve moćnija.
Tehnološki mogul Ilon Mask upozorio je u decembru da bi AI mogla postati pametnija od ljudi već za tri godine.
Pitanje je – da li će ljudi postati zavisni od veštačke inteligencije pre nego što shvate njene posledice?
Izvor: Nulta Tačka/RT