U izdanju Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika Nekazano objavljena je knjiga „Pjesme palog čoveka“ pjesnika Predraga Stanaćeva. Riječ je o duhovnoj knjizi poezije rijetko viđenoj u našoj književnosti. Recenzije za knjigu napisali su književnici Aleksandar M. Arsenijević, Labud N. Lončar i Milijan Despotović.
Korice je osmislila Dragana Stanaćev Puača, akademski slikar i docent na Slikarskom odsjeku FLU iz Beograda, koristeći ilustracije: grafiku „Rukopis iz pakla Varlama Šalamova“ i crtež „Nekropolis. Crna zvezda“. Ove ilustracije savršeno prate dubinu mraka iz kojeg su pisane pjesme prvog ciklusa.
Sam autor navodi da je dugo čekao, više od 20 godina, da objavi neke od pjesama koje su se našle u ovom izdanju. Urednik izdanja je Labud N. Lončar, predsjednik Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika Nekazano, koje potpisuje izdavaštvo ove knjige.
Knjiga je podijeljena u tri ciklusa: prvi, simboličnog naziva „Jagnje“, sastoji se od pedeset osam pjevanja; drugi, pod nazivom „Trne duh moj“, obuhvata jedanaest pjevanja; dok treći, „Opraštam se“, sadrži dvadeset pjesama.
Riječ je o kratkim pjesmama, pisanim gotovo u haiku stilu, s jakim duhovnim porukama, molitvama, saznanjima i istinama.
„Čovek je svetlomračni stanovnik palosti, međutim, on je, po daru poezije – ličenja na Pesnika neba i zemlje, dublji od palosti. I to je bezdansko-vrtoglava tajna čoveštva, u koju se pesnik ‘Pesama paloga čoveka’ sav pogružava, koje se prikosnjuje, u katarzičkom silasku na dno bića, postajući saiskustvenik nastasijevićevskog prozrenja da je dublje dno duši no stradanju. Tajna čoveštva kao smrtništva i tajna čoveštva kao pesništva – dvojedna je tajna oko koje se spliću lirski krugovi ‘Pesama paloga čoveka’.“ – kazao je Aleksandar M. Arsenijević, književnik, u svojoj recenziji naslovljenoj: „Ponovo čuti pesmu ptica“.
Književnik Milijan Despotović u svojoj recenziji „Dopevavanje realnosti“ ističe: „Stanaćev piše pesme bliske raznim formama, ali ih je zajednički vrlo teško smestiti u jednu jedinstvenu od njih. Tako će drugi ciklus u podnaslovu dobiti naziv ‘triptih’. Znamo da je u likovnoj umetnosti triptih oltarna slika iz tri dela. I ovde je poetski triptih sačinjen od tri pesme koje čine celinu, idejno su povezane, ali se mogu čitati i kao jedinstven tekst u više rečenica ispisan i prelomljen na stihove. U njima pesnik kao smrtno biće, čiji duh trne pred tajnom i zagonetkom prilaza stanju mraka, zna za svaki red: ‘Celiv samo/ ikoni da dam.’ Ovde je on sav svoj teret padova i uspona, izneo na svetlost ikone iza koje je vrt gde su se ‘Susreli Bog i svet’. Taj svet nije danas isti čemu je doprinelo razbožavanje u čoveku koji se našao u tragičnom i kratkom življenju ‘na kraju stigavši već’ bez nade da će naći biser koji mu je Gospod namenio.“
Govoreći o ovom izdanju ispred udruženja Nekazano, Labud N. Lončar je izjavio: „Drago mi je da knjigom Predraga Stanaćeva simbolično zaokružujemo naše ovogodišnje izdavačke napore. Kao što je sam autor, nakon mnogo godina tišine, prvi put ponovo čuo pjesmu ptica – tako i mi želimo da ovaj trenutak bude naše buđenje, povratak suštinskim vrijednostima umjetničkog stvaralaštva. Ova knjiga ne predstavlja samo kraj jedne uspješne godine, već i novi početak, poziv na introspekciju i duhovno uzdizanje.
Na kraju godine, kada se mnogi prepuštaju sveopštoj euforiji i zabavi, želimo da podvučemo važnost unutrašnjeg mira i kreativnog nadahnuća. Naša je želja da početak Nove godine označi novu energiju u širenju lijepe pisane riječi, ohrabrenju umjetničkog stvaralaštva i promociji književnih djela koja oplemenjuju i dušu i društvo.
Vjerujemo da će ‘Pjesme palog čoveka’ pronaći svoj put do srca čitalaca, nudeći im ne samo literarni užitak, već i priliku za dublje promišljanje o ljudskom postojanju, duhovnosti i smislu. Neka ova knjiga bude inspiracija za buduća djela i podsticaj svima nama da istrajemo u naporu da njegujemo i podržavamo umjetničku slobodu i stvaralaštvo. S radošću očekujemo nove projekte i vjerujemo da ćemo i u godinama koje dolaze obradovati ljubitelje književnosti izuzetnim djelima.“
