fbpx
spot_img

Jezičke nedoumice: 15 reči koje većina izgovara pogrešno

Zahvaljujući razvoju interneta i pojavi društvenih mreža u srpski jezik svake godine ulazi mnogo novih reči iz drugih jezika. Ljudi ih brzo usvajaju ne razmišljajući da li prilagođeni oblik pozajmljene reči odgovara duhu i strukturi srpskog jezika. Neke pozajmljenice koristimo već godinama i usvojili smo ih u obliku koji je najlakši za izgovor. Ali, da li su ti oblici pravilni?

15 reči koje većina izgovara pogrešno
Foto: Startuj.infostud.com (Shutterstock)

Većina bi rekla da jesu. Nepravilni oblici pojedinih reči su toliko ukorenjeni u govornom jeziku, da oni koji su pravilni zvuče nepravilno. Mnogi odbijaju da koriste pravilne oblike jer su se nepravilni već odomaćili u svakodnevnom govoru. Ipak, usvajanje nepravilnih oblika bi značilo zanemarivanje pravila transkripcije (prilagođenog pisanja) i nepoštovanje etimologije (nauke o poreklu reči).

Da li i ti spadaš u većinu koja ovih 15 reči izgovara pogrešno? Proveri.

  1. Brusthalter ili brushalter? Pravilno je brusthalter (ova reč potiče od nemačke reči büstenhalter − grudnjak).
  2. Rajsferšlus ili rajferšlus? Pravilno je rajsferšlus (od nemačkog reisverschlus što znači patent-zatvarač).
  3. Džakuzi ili đakuzi? Pravilno je džakuzi (američka fabrička marka Jacuzzi – englesko J se u srpski jezik prenosi kao Dž).
  4. Seksepil ili seksipil? Pravilno je seksepil (od engleskog sexappeal što znači seksualna privlačnost).
  5. Kapučino ili kapućino? Pravilno je kapučino (ital. cappuccino – po pravilima transkripcije, ital. CC ispred I se u srpski jezik prenosi kao Č).
  6. Karniša ili garnišla (garnišna)? Pravilno je karniša (reč vodi poreklo od francuske reči corniche, a ne od nemačke garnisce).
  7. Inscenirati ili iscenirati? Pravilno je inscenirati (od latinske reči inscaena)
  8. Delinkvent ili delikvent? Pravilno je delinkvent (od latinske reči delinquere – krivac, prestupnik, zločinac).
  9. Rolšue ili rošule? Pravilno je rolšue (od nemačke reči Rollschuh).
  10. Katolikinja ili katolkinja? Pravilno je katolikinja (katolik + sufiks -inja = katolikinja).
  11. Maršruta ili maršuta? Pravilno je maršruta (od francuskog marche-route što znači put koji treba preći, pravac, plan putovanja).
  12. Rejon ili reon? Pravilno je rejon (od francuskog rayon, što znači okrug, deo grada, deo neke teritorije).
  13. Pantofle ili patofne? Pravilno je pantofle (od nemačke reči Pantoffel).
  14. Nahtkasna ili natkasna? Pravilno je nahtkasna (od nemačkog nacht − noć i kasten – orman).
  15. Šlauh ili šlauf? Pravilno je šlauh (od nemačkog Schlauch što znači gumeno crevo ili unutrašnji, gumeni deo točka).

Možda je olakšavajuća okolnost što su reči koje većina piše pogrešno uglavnom stranog porekla. Ipak, bilo bi dobro da ih pravilno izgovaramo, jer su već postale deo srpskog jezika, a za neke od njih i ne postoje odgovarajuće srpske zamene.

Verujem da će se otpor ka prihvatanju pravilnih oblika smanjiti posle saznanja iz kog jezika smo preuzeli navedene reči i da će mnogi, sada kada znaju pravilo transkripcije, razmisliti da li da sledeći put naruče kapučino umesto kapućina.

Izvor: startuj.infostud.com

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.