POP KNJIŽEVNOST
GORAN SKROBONJA „KADA KAŽEŠ DA SAM TVOJ“ (LAGUNA,BEOGRAD,2017.)
BEZ STRAHA OD OSAMDESETIH
SANJIN ŠTRBAC
„Mislim da imamo premalo knjiga o osamdesetima.I pitam se šta je pravi razlog za to.“ Piše u uvodu svog romana „Kada kažeš da sam tvoj“,posvećenog upravo toj dekadi, Goran Skrobonja . Skrobonja je dijete osamdesetih, etablirani je književnik ,bavi se žanrovski naučnom fantastikom i horom. U zadnje vrijeme piše romane o Nikoli Tesli. Prevodilac , izdavač, pisac scenarija za strip i priređivač antologija kratkih priča. Njegov najkonkretniji upliv u pop muziku je učešće u „Rubber soul projectu „ 1995. , omažu The Beatlesima, povodom trideset godina od objavljivanja albuma „Rubber soul“, u kojem je profesor na Fakultetu za primjenjenu umetnost ,Rastko Ćirić napisao muziku koju bi legendarna četvorka po njemu snimila kada bi ponovo snimala a Skrobonja je učestvovao kao pisac stihova. Objavili su dva ,u muzičkim i kritičarskim krugovima, vrlo toplo pozdravljena albuma. Skrobonja je setu u kojoj se nalazio i DVD u koji je snimio Dinko Tucaković , pridodao tekst „Putovanje“ u kojem prikazuje istorijat projekta.Izmeđ ostalih, muziciraju i Miroslav Cvetković Cvele (koji će dobiti značajnu ulogu u knjizi o kojoj se piše ) i Čedomir Macura.
U uvodu svog novog romana autor piše da usred pripremanja neke antologije, dobija kovertu u kojoj se nalazi ispovjedni tekst njegovog drugara Lazara Petronijevića Lakija koji živi u Holandiji. Laki je Skrobonjin prijatelj, još iz školskih dana a postao je popularan kao frontmen i osnivač grupe „ Kalkuta“ ,koja je sredinom osamdesetih godina bila na vrhu YU rock scene ,objavila samo dva albuma i postala poznata po nekoliko velikih hitova. Iznenada je prestao da se bavi muzikom.No, odlučio je da svoja iskustva dnevničkog i iskreno narativnog karaktera, podijeli sa publikom. Nakon što obavi svoj posao oko pripremanja antologije, Skrobonja zaključi da je u pitanju sjajna proza koja će na zanimljiv i zabavan, emotivan i iskren način opisati osamdesete. I tako ispraviti nepravdu koja je učinjena jednoj generaciji koja je po svom entuzijazmu i kreativnosti učinila nešto što se ne može ponoviti kada je riječ o filmu,muzici,stripu, rock novinarstvu ali i generaciji koja je prestankom bavljenja pop kulturom ostavila trag u biznisu, politici ,marketingu … Vjerovatno.
Skrobonja je sredio tekst, ispisao fusnote i upoznao nas s ljudima i pojmovima koji običnom čitaocu nisu poznata ali su akterima scene isto tako značajna. I knjiga je ispred nas. Naravno, radi se o figuri iz teorije književnosti u kojoj književnik koristi razgovor sa nekom fiktivnom osobom ili pisanog materijala koja mu šalje fiktivna osoba.Podrazumijeva se da Lazar Petronijević nije stvarna ličnost, da njegova „Kalkuta“ nikada nije postojala ali dosta imena su i prosječnom konzumentu pop kulture jako dobra poznata dok su ona manje poznata, dio intimnijeg života glavnog nam junaka i autora ,njegove djevojke ili manje poznati drugari , vrlo bliski ličnostima iz stvarnog života i mogu se prepoznati, čini mi se da je negdje izjavio autor, za kojeg ima mjesta u romanu pod nadimku Goksi , momku koji je odličan u srpskom u gimnaziji, tekstopiscu za neke bendove i relativno dobrom pjevaču.
Lazar Petronijević nam svoju priču pripovjeda ab ovo , kako bi rekli vispreniji i kritičari. On je tipično dijete svoga vremena. Zanimljivo je da u prologu i epilogu imamo Lazara u strasnim milovanjima sa svojom koleginicom Ninom, sa Pravnog fakulteta , malom, crvenokosom , vatrenom ali ne baš rockerski raspoloženom biću, koje ganja karijeru i voli biznismene ili visoko rangirane političare. Jedna scena je pred izlazak „Kalkutinog“ prvog albuma a druga uoči Lazarove svadbe,kada je rock karijera već završena. Odnos sa Ninom metaforički prikazuje početak velike,uzbudljive i kratke rnr priče a na kraju, kraj jednog načina života, ženidbu sa mlađom koleginicom sa fakulteta čiji otac ima veze i zapošljava ga u „Geneksu“ na odjelu – tekstil. Nina je povremena partnerka koja razumije uspjeh,i jedna i druga situacija su za nju uspjeh( osim izbora supruge ) i ona to nagrađuje ali Laki to drugačije doživljava. Kao početak i kraj jedne faze.Uz frazu „mogli bismo ovo češće da radimo“.
Lazar počinje priču o odlasku Oca svih nacija i narodnosti i njegovog biološkog oca. U njegovom društvu ,u gimnaziji koju pohađa, nema nekakvog velikog šoka nakon što je Tito otišao, mladi su okrenuti onim što dolazi sa Zapada, muzici, stripu, filmu,književnosti i djevojkama. Najvažnije je ono što se dešava u gimnazijskom dvorištu ili sobama. Ali, pisac kaže da naknadna satanizacija doživotnog predsjednika ,kada je riječ o pop kulturi, nije na mjestu, bilo je slobode, kupovali su se albumi, išlo se u Trst ili London, u američku ili britansku čitaonicu, čitali muzički časopisi.Jedna činjenica koja se konstatuje ,bez velikih emocija. Lazarev otac je duhovit čovjek koji mu je omogućio besplatne kino predstave, kupovinu knjiga, nove ploče, čovjek koji se pobrinuo da mu udovolji u svakom smislu ali i da odluči u koju će gimnaziju ići, posredno ga okrenuo ka Pravnom fakultetu od političkih nauka koje je htio upisati. Jedna pametna i poštena porodica. Otac mu je pružio dosta togai napustio ga početkom 1982. godine.Tu je negdje i odlazak John Lennona.Laki se u godinama koje se smatraju za najvažnije okrenuo grupi The Beatles. Nije bitno da li su to licencna izdanja, polovne ploče iz Trsta, butleg izdanja , originali iz Engleske ili neke druge zapadne zemlje, literatura, rijetke knjige, notni zapisi, sve što ima veze s njima. Ta njegova bitlmanija, skidanje pjesama pa i sviranje po žurkama će mu kasnije donijeti i ono što je želio nakon silnih časopisa sa slobodnijim sadržajima,domaćim izdanjima ,stranim i slobodnijim časopisima, filmovima,VHS kasetama , a to je djevojka.
Tu je i generacijska strast prema B- produkciji, kung fu filmovima i erotskim filmovima koje je gledao po manje prestižnim kino salama u Beogradu. Oko njega se formiraju rnr grupe, lupa se i udara na sve strane. On upoznaje djevojke, Anu iz Kragujevca ,malo stariju djevojku iz Kragujevca,već pominjanu Ninu sa kojom je godinama pripremao ispite a u pauzama se opuštao, a na nekoj žurci je pjevao malo poznatije pjesme The Beatlesa i upoznao buduću stjuardesu Gabrijelu .Nakon propasti te veze ,piše najveći hit njegove grupe ,pjesmu „Kraj“.Upoznaju ga sa svestranim beogradskim studijskim muzičarem Žarkom Popevskim. Pjesmu snimaju, formira se grupa „Kalkuta“ koja je puštena u eter preko Studija B ,tačnije Marka Jankovića. Pjesma postaje veliki hit, intervju u časopisu ROCK koji je tada imao tiraž oko sto hiljada primjeraka,singlica izlazi 1985. godine ,Hit Meseca sa fatalnom Ducom Marković. Učestvuje u humanitarnoj akciji „Yu Rock misija“ koja je okupila sve najvažnije bendove u Yu( izuzev El.Orgazma,U Škripcu, EKV,Discipline Kičme, Bore Čorbe i Brege) i na koncertu na Marakani. Veliki uspjeh za Lakija. Nastup na zagrebačkom festivalu YURM .Taj bend „Kalkuta“ mi je zanimljiv jer svira obradu „Don t worry ,baby“ od Los Lobosa. Sa prijateljem Igorom iz Jakarte i sa dvije Nine gleda Live Aid. Preko TV – a. Istorija. Izlazak prvog albuma. Lazar sreće ženu koja je starija od njega desetak godina, (on ima dvadeset i neku ) ,radi kao računovođa u „Jugo eksportu “ i naziva je LJMŽ – Ljubav mog života. Jedna burna i isprekidana avantura sa LJMŽ koja ima sina i bivšeg muža , će se nakon tvrdnje da je mogla imati sve samo da je pristala i zaboravila na svoje principe, raspasti. Bend pozivaju na omladinske radne akcije (gdje niko nije digao ništa teže od gitare), Opatijski festival gdje je program vodio Moma Kapor, slijede turneje ,a zbog imena grupe poziv na prijem u Indijskoj ambasadi .Hit pjesma „Kada kažeš da sam tvoj“, svirka u jednom klubu gdje je u jednoj grupi pjevao legendarni strip crtač Zoran Janjetov a u drugoj čuveni Igor Kordej, tvorac omota ploča pa i „Kalkutine“ i crtač kod Marvela. Drugi album „Kada kažeš da sam tvoj „ izlazi 1987. Odlazak na koncert Human rights now u Budimpešti.
Tamo su uz Peter Gabriela , nastupali Sting,Tracy Chapman ,Youssou N Dour i Bruce Springsteen. Euforično i mitomanski ali dječje iskreno ,Laki taj koncert proglašava Woodstockom njegove generacije, uglavnom zbog Springsteena.
Bend koji je bio neaktivan neko vreme, nestaje. Poslije kraće bolesti,Lazara napušta njegov veliki brat, savjetnik, mozak grupe,zaštitnik i gitarista grupe Žarko.I to je bio kraj grupe. Lazar diplomira na Pravnom fakultetu ,ženi se djevojkom koju je sreo na fakultetu. U kratkom roku od popularnog predvodnika „neo – rock“ sastava, okruženog raznim ,zanimljivim ljudima i djevojkama među kojima ima i onih koje su prilično liberalnih navika , puno dobrih muzičara i bendova koji cijene ono što radi,postaje japi u export – import firmi ,na nekom od više njezinih spratova i uredan i pristojan dolazi svakog dana na posao oko šest ujutro. U vrijeme u koje su se završavale svirke ili gostovanja sa bendom ili polovina kafanske pijanke . Kratka biografija jedne jako važne i popularne grupe koja je fiktivna. Kraj Lakija ,rame uz rame se pojavljuju i EKV, Partibrejkersi, Laki Pingvini, Koja, Vd, Idoli, Divljan i Šaper pijani prije podneva sa Predinom, Džoni Štulić ,nervozan u Holandiji, Boa, ljudi iz ROCKA, Studio B, ljudi iz Indeksovog Radio pozorišta, Kordej, Janjetov, Bora Čorba, Plavi orkestar, Bajaga i njegovi drugari, SonjaSavić, Vladica Milosavljević ,ljudi dislocirani u Rovinj,mnogo,mnogo muzičara iz perioda od punka i novog talasa i ranije,novi romantičari, a „Kalkuta“ je svirala neo rock ,nešto slično El.Org. „Distorziji“ .I mnogo zabavnih ljudi i djevojaka sa iskustvima koje se nalaze u fusnotama.
U pogovoru, priređivač nagovara Lazara koji se razveo, pa u Holandiji ponovo oženio, pa se razveo i vodi marketing firmu , da dođe u Beograd ,priča mu da je šaka iz „Gospodara prstenova“ postala zaštitni znak ljudi iz Otpora i nabrajanje što se sve desilo sa junacima knjige.Sve Lakijeve žene su sretne, ostvarile su svoje snove u kojima nije bilo dovoljno mjesta za našeg Lazara.
Ovaj roman je ,nema nikakve sumnje, sjajno svedočenje o osamdesetima, o obrazovanju, druženju, zaljubljivanju , grubostima,izdajama, padovima i usponima, epizodama i filmovima, laganim narkoticima,pijankama,svirkama u kućnim studijima, o jednostavnim , pametnim , avanturama sklonim mladima ljudima, uz mnoštvo razglednica Beograda, topografije iz mitologije junaka i njegovog nemalog plemena .Da li je Lazar svako od nas? Ima dosta sličnosti ali riječ je o čovjeku koji je imao hrabrosti i dara da uđe u srž svog vremena i srce svjetlosti i da uporno radi ono što neki drugi nisu mogli ili znali.Svi oni koji su u osamdesetima imali svoje žurke i koncerte, svoja pijančenja i zaljubljivanja, ne samo u Beogradu već i u drugim gradovima ,dobili su izvanredno podsjećanje na visokom nivou i knjigu koja bi se mogla i ekranizovati a mlađi , rječnik ljudi i pojmova koje treba proučavati i poštovati. I Skrobonja je dobio jednu odličnu priču o osamdesetima.
