Da li ste se ikada zapitali kako biljka zna kada je obdanica, a kada je noc? Kako će tačno da prepozna period godine, ako je temperatura ista tokom različitih godišnjih doba? Slede odgovori na ova pitanja…
Kako biljka zna kada je obdanica, a kada je noc?
Na osnovu sunčeve svetlosti biljke prepoznaju obdanicu i noć. Kada je dan vrše fotosintezu i obavljaju procese vezane za svetlost.
Kako će biljka tačno da prepozna period godine, ako je temperatura ista tokom različitih godišnjih doba?
U spoljašnjoj sredini postoje različiti faktori koji se neprekidno menjaju. Menja se temperatura, intenzitet sunčeve svetlosti, vlažnost vazduha… Variraju tokom godine, ali mogu biti isti u potpuno dva različita godišnja doba.. Ako je zima topla, temperatura vazduha može biti i oko 10- ak stepeni. Iste vrednosti temperature su i na proleće. Kako će onda biljka da zna da li da cveta ili ne, da li je proleće ili zima?
Jedini faktori u spoljašnjoj sredini koji se menjaju bez obzira na druge jesu dužine obdanice i noći. U zavisnosti od perioda godine, dužine obdanice i noći se smenjuju, tako što jedna raste, a druga opada i obratno. Ta relativna duzina obdanice i noci u toku 24 h naziva se fotoperiod, a reakcija biljke je fotoperiodizam.
U odnosu na fotoperiod biljke se dele na neutralne, biljke dugog dana i biljke kratkog dana.
Kod neutralnih biljaka cvetanje ne zavisi od dužine obdanice i noći. Cvetaju na različitim fotoperiodima. To su heljda, suncokret, grašak, maslačak..
Kod biljaka dugog dana cvetanje je moguće samo ako obdanica traje određeno vreme ili duže od toga. Najmanja dužina obdanice na kojoj cvetaju naziva se kritična dužina dana. Ovde spadaju mirođija, ovas,bunika, spanać…
Kod biljaka kratkog dana cvetanje je moguće samo ako obdanica traje određeno vreme ili manje od toga. Najveća dužina obdanice na kojoj cvetaju naziva se kritična dužina dana. Ovde spadaju soja, jagoda, pirinač, čičak, hrizantema…
