spot_img

Čitanje bajki ključno za razvoj govora kod dece

Gotovo 80 odsto budućih prvaka ima problema sa govorom. Čekaonice za pregled kod logopeda su pune. Na Svetski dan čitanja bajki, koji se obeležava 26. februara, statistika je takva da u celom svetu veliku konkurenciju knjigama prave telefoni i tableti. Kakve sve probleme to može da napravi u razvoju govora za RTS je objašnjavala Marijana Mirković, logoped iz Zavoda za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju.

„Ako želite da vam dete bude inteligentno, čitajte mu bajke. Ako želite da bude veoma inteligentno, čitajte mu još bajki“, reči su Alberta Ajnštajna.

Koliko je važno čitati deci?

– O ovoj temi treba češće pričati u javnosti, mnogo je važno. Prvi učitelji i uzori deci su roditelji i njihova odgovornost je da deci što više čitaju od ranog uzrasta. Znamo da deca uče da čitaju i da pišu polaskom u predškolsku ustanovu, odnosno školu, međutim roditelji su ti koji treba u ranom uzrastu da krenu deci da razvijaju ljubav prema knjizi i prema čitanju.

Primera je raznih, ima studija koje pokazuju da trećina roditelja ne čita uopšte i nema naviku da čita deci, trećina čita umereno i jedna trećina čita, da kažem, konstantno. Primeri su u praksi pokazali, a ne samo u praksi, studije koje su izvođene da deca kojoj su roditelji čitali bajke i priče prilagođene njihovom uzrastu su mnogo brže napredovala i u govornom i u kognitivnom razvoju na planu socijalizacije, ponašanja, emotivnog razvoja, razvoja empatije prema drugima, bogatila su rečnik, razvijala maštu, logičko mišljenje i mnogo lakše su ovladavala veštinama čitanja i pisanja pred polazak u školu.

Kada početi sa čitanjem?

– Neko pravo vreme može da bude i individualno, međutim saveti su i preporuke da to bude u tom ranom uzrastu već sa par meseci nakon rođenja bebe.  Zašto? Zato što dete smiruje glas roditelja koji mu čita, a onda dete obraća pažnju šta roditelj čita i polako počinje da razume, u uzrastu od godinu, dve dana ono što roditelj čita.

Literature zaista ima mnogo na našem podneblju, zaista ima tih laganih, jednostavnih, praktičnih slikovnica od dve boje, crno bele ili kontrast dve boje crvena, bela, gde su na slikovnicama za prvo upoznavanje sa knjigama deci dovoljne jedna slika – voće, povrće, domaće, divlje životinje, ljudi, primeri iz okruženja. Dakle, roditelj polako uvodi dete u svet knjiga. Na taj način dete vrlo rano počinje da razvija tu ljubav i potrebu za knjigom i za čitanjem.

Koliko dnevno čitati deci knjige? 

– Pošto uvek govorimo kako nemamo vremena, možda je najbolje u nekim večernjim satima kad je inače deci prirodno da odmaraju i tada su najmirniji. Roditelj da pronađe nekih 15 minuta, pola sata i da to postane neka navika svakodnevnog čitanja gde će dete sticati nova znanja, proširivati svoja iskustva i tu ljubav prema knjizi prenositi na dalje buduće školovanje.

Skoro 80 odsto budućih prvaka ima problema sa govorom, čekaonice za pregled kod logopeda su pune, kako smo došli do ovog problema?

– Moguće da je jedan od razloga jer stalno u razgovoru i radu sa roditeljima i njihovom decom mi uočavamo da roditelji možda u današnje vreme nemaju dovoljno vremena da razgovaraju sa svojom decom, da im se obraćaju manje nego što je to bio slučaj ranije. Sada su deca više izložena nekim drugim digitalnim sadržajima. Mnogo ranije ulaze u taj  neki svet nekih neprimerenih aktivnosti i sadržaja koji njima u tom uzrastu nisu podsticajni za razvoj govora. I tu negde se odlaže prirodno, normalno, očekivano progovaranje oko prve godine. Roditelj je glavni učitelj i on treba da shvati kako treba i da on mora da menja sebe da bi decu podstakao da na vreme i blagovremeno razvijaju govor.

Kako da roditelji uoče da dete ima problem?

– Roditelji obično kada deca napune dve tri godine primete da je to kašnjenje ozbiljnije. Međutim neki roditelji već na uzrastu deteta od godinu dana primete prve znake, da dete ne reaguje na njihov poziv, da nisu razvili kod deteta reakciju na njihov glas, njihov govor. Da dete ne obraća pažnju na dešavanja u okruženju, da se dete bavi nekim svojim unutrašnjim porivima,da ne progovara oko prve godine, da se ne obraća roditeljima, da ne kreće gestovna i govorna imitacija. Kad god roditelj na tom ranom uzrastu primeti kašnjenje, treba da potraži pomoć logopeda.

Izvor: rts.rs

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.