spot_img

Barski salon knjige koji se neće održati

U organizaciji Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika “Nekazano” i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, uz podršku JP Morsko dobro, ispred Dvorca kralja Nikole prethodne tri godine održavao se Barski salon knjige. Na tom književnom salonu predstavljeni su mnogi pjesnici i pisci iz Crne Gore i regiona, a turistički posjetioci su pored pjesničkih performansa imali priliku da kupe knjige barskih, ali i svjetskih pjesnika i pisaca. Od crtanki, školske lektire do najnovijih svjetskih bestselera – sve na jednom mjestu.

Na ovom zbilja jedinstvenom susretu predstavljeni su mnogi pjesnici iz Hrvatske, Makedonije, Kanade, Holandije i Bugarske. Pjesnici su uživo na šetalištu govorili svoje pjesme, a održano je i nekoliko promocija knjiga i autorskih predstavljanja. Tako su, na primjer, u jednoj večeri predstavljeni pjesnici iz Hrvatske, u drugoj iz Srbije, a u trećoj iz Makedonije. Na štandu su posjetioci po prilično pristupačnim cijenama mogli kupiti najnovija izdanja ne samo crnogorskih, već i svjetskih pisaca. Mnoge knjige su prodavane i komisiono, po niskim cijenama.

Pjesnici na šetalištu

Posebno su od strane stranih gostiju – turista bila tražena djela iz istorije Crne Gore, o Baru, Njegošu, kralju Nikoli, Marku Miljanovu, kao i djela domaćih pisaca. Tako su knjige Milana Vujovića, Igora Remsa, Ranka Vujačića, Ranka Radovića, Rajka Joličića, Mladena Babovića, Gorana Radičevića, Gordane Srećković, Svetozara Đurišića, Nataše Lečić, Maje Nikolić i posebno mladih stvaralaca iz Bara Aleksandre Đurović, Enese Sukić, Milice Jovanović i Danila Pečurice bile veoma tražene.

Pored toga, dvije djevojke, Aleksandra i Milica, bile su angažovane da u periodu od 18:00 do 23:00 časa pomažu u izvođenju programa i prodaji pomenutih djela. Na taj način su sebi obezbjeđivale džeparac za narednu školsku godinu i pomagale porodični budžet.

Na štandu su se često sklapala poznanstva i razmjenjivala mišljenja o najnovijim dešavanjima u kulturi. Ukratko, taj lijepi bijeli štand, skladno uklopljen u ambijent šetališta da nikom ne smeta, postao je hit detalj u turističko-kulturnoj ponudi Bara i o njemu se na mnogim portalima i forumima izuzetno pohvalno pisalo.

Naravno, pored izuzetne susretljivosti i saglasnosti od JP Morskog dobra, imali smo izuzetnu saradnju sa komunalnim organima i inspekcijama grada. Njih smo uvijek blagovremeno upoznavali sa radom i tražili mišljenja kako ne bismo naružili izgled šetališta. Oni su nas često obilazili i po potrebi slali svoje radnike čistoće da isprazne ulične žardinjere koje su turisti punili svime i svačim.

I ove godine, naravno, unaprijed smo tražili od JP Morsko dobro saglasnost, ali ona nije stizala. Začuđeni takvim postupkom, ponovo smo tražili saglasnost i dobili sledeći odgovor:

„Poštovani, shodno vašoj molbi za davanje saglasnosti za korišćenje ulice ispred Dvorca kralja Nikole u Baru (šetalište kralja Nikole), a za potrebe IV Barskog festivala knjige, obavještavamo vas da nismo u mogućnosti da udovoljimo zahtjevu. Kako smo primili obavještenje od Opštine Bar, ovim putem vas informišemo da su u toku radovi na temeljnoj rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Baru. Riječ je o objektu od opšteg interesa, i radovi će trajati duži vremenski period, pa su limitirane mogućnosti korišćenja prostora šetališta kralja Nikole u ove svrhe, u smislu zadržavanja i postavljanja određenih objekata, od strane lica i vozila koja vrše poslove rekonstrukcije, nadzora i sl. na Dvorcu. S tim u vezi, mišljenja smo da iz bezbjednosnih razloga nije preporučljivo koristiti navedeni prostor za manifestaciju ovog tipa, te stoga ne možemo dati traženu saglasnost.“

Naravno, kao i uvijek u našoj praksi, poštujući pravila službene prepiske i kancelarijskog poslovanja, odgovorili smo na e-mail i još jednom im se zahvalili na izuzetno korektnoj saradnji. I ovom prilikom ponovo ističemo da smo zahvalni što smo u prethodne tri godine imali njihovu podršku i saglasnost da se jedna ovako plemenita manifestacija održi.

A javnosti ostavljamo na sud koliko se temeljno, jako i predano izvode radovi na Dvorcu kralja Nikole. Čovjek bi pomislio da se od silne mehanizacije i mašina ne može proći šetalištem i da ni prolaz nije bezbjedan. Na stranu naredba opštinskih organa da se u gradu za vrijeme sezone ne smiju izvoditi nikakvi radovi, pogotovo u zoni Morskog dobra. Već par mjeseci nikakvi radovi se ne izvode na Dvorcu, ni oko njega. To ne vidi samo onaj koji ne želi da vidi. Uveče Dvorac djeluje jako sablasno bez upaljenih svjetala, polomljenih stakala i priča veoma tužnu priču o kulturnoj baštini koja se toliko godina zapostavljala, tražeći pomoć od inostranih faktora.

Sjećamo se kako su se do juče turisti slikali ispred njega, a mi sa njima.

Šest godina za redom svakog pjesnika koji je bio gost Međunarodnog festivala ljubavne poezije “Pjesnik – Svetionik” ponosno smo dovodili da obiđe dvorac i muzej u njemu. Nadamo se da ćemo se uskoro ponovo slikati ispred njega i uživati u parku koji ga okružuje.

Skoro na jednom barskom sajtu objavljene su slike kako se Dvorac (ne)održava. I to je bila blaža verzija.

Međutim, niko nije poslao slike iz Parka pjesnika. Imao bi šta da vidi.

Prostor iza Galerije “V. A. Leković” ponovo je postao javni WC i svratište za beskućnike i narkomane.

Nekadašnja prelijepa scena za književne večeri je devastirana. Ponovo.

Dvorac kralja Nikole i prostor oko njega je naše najvrijednije kulturno blago i baština. I svi se mi radujemo da se što prije vrati u sjaju koji mu pripada.

Kulturni centar Bar je krovna institucija kulture u gradu i želimo da to i ostane.

Do tada?

Šta do tada?

Zabraniti kulturna dešavanja i korišćenje kulturnih potencijala grada pjesnicima, slikarima, glumcima?

To je ta strategija razvoja kulture u Baru?

Molim vas, nemojte braniti kulturu od pjesnika i slikara.

Labud Lončar
Labud Lončar
LABUD N. LONČAR Rođen je 1964. god. u Ivangradu, današnje Berane. Penzionisani profesionalni vojnik. Bavi se pisanjem poezije i proze. Osnivač i predsjenik međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“, iz Bara. Objavio je pet knjiga poezije:„Rođenje suze“, „Ostavljanja“. „Na poleđini sna“, “Ako prećutim pjesmu” i „Sidro noći“ I jednu knjigu kratkih priča „Svako ostavi neki trag“. Zastupljen je u pedesetak domaćih i stranih zbornika i antologija. Njegovi radovi i knjige prevedeni su na engleski, nemački, ruski, francuski, kineski, bengalski, bugarski, poljski, makedonski, albanski i slovački jezik. Dobitinik je mnogih priznanja i nagrada. Između ostalog nagrađen je objavljivanjem svoje treće knige “Na poleđini sna” – na Amazonu a pod teretom najbolje pjesme na konkursu “Društva živih pjesnika” između 4000 kandidata. Dobitnik je "Gramate Knjaza Miloša" za nacionalni doprinos ukupnoj srpskoj književnosti koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Srbije i Udruženje književnika Srbije. Takođe, dobitnik je "Povelje Cara Konstantina i carice Jelene“ koju mu je dodijelilo Udruženje književnika Srbije i Ministarstvo kulture Srbije. Renomirana i tradicionalna poljska književna nagrada “Klemens Janicki Ianicus” 2022. god. dodijelila mu je za izuzetan književni rad i doprinos evropskoj poeziji, Međunarodna poetska manifestacija „Ohridski poetski biser“ iz Ohrida dodijelila mu je specijalno priznanje „Ohridski biser“. Srpsko akademsko društvo „Vizantija“ dodijelila mu je „Blagodarje“ za doprinos i širenje kulture. Kulturni centar „Hadži Ruvim“ iz Lajkovca dodijelilo mu je Zlatnu medalju „Hadži Ruvim“. Međunarodni festival “Struški književni susreti”, Kulturni centar „Bran“ i Makedonska kulturna riznica dodijelilo mu je priznanje “Petkov amanet” kao najboljem stranom književniku za 2023. god. Kao i „Zlatnu blagodarnicu“. Član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnika Crne Gore. Počasni član „Scene Crnjanski“ iz Beograda, Kluba književnika Beograda i Kulturnog salona „Stenka“. Osnivač je i Glavni i odgovorni urednik portala za umjetnost i kulturu “Nekazano”. Takođe, osnivač je i glavni urednik časopisa za kulturu i umjetnost ”Nekazano” i istoimenog časopisa za Haiku -”Nekazano”. Časopis za Haiku „Nekazano“ je prvi zvanični časopis za Haiku na području Crne Gore. Osnivač je Festivala ljubavne poezije “Pjesnik – Svetionik”. Živi i stvara u Baru.