Rođena je 1956. god u Splitu gdje živi i danas. Piše poeziju, kratke priče i pjesme za djecu, a pisati je počela u zreloj životnoj dobi.
Izdane zbirke su joj:“Stih u boji mora,“ „Stope u pijesku“ i „Na vihoru ljubavi“
Pjesme su joj objavljene u više od 40 zajedničkih zbirki u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Nagrađivani je i pohvaljeni autor i uvrštena je u Antologiju pjesnika 20 i 21 stoljeća, Književni klub „Branko Miljković“ Niš i
antologija „More mora“Studio moderna i Naklada Duretić – Zagreb
Član je Hrvatskog književnog društva Rijeka, ULKU „Vlaho Bukovac“ i Jutra poezije Zagreb.
MORE JE DRAGULJ
More je noću crni oniks –
dar mudrog odlučivanja,
u zoru selenit, mjesečev kamen –
čuvar naših lijepih sanja,
a onda se premetne tiho
u simbol nade, vodeni opal
sa svjetlucavim iskrama što ih nosi
žuđenoj obali svaki val.
More je dalmatinac jaspis,
utjehu u tišini pruža,
o vječnosti u kolijevci života
ljuljuška drevni zapis.
More je smaragd –
besmrtnost, mladost, proljeće..,
safir, dragulj u boji raja,
aventurin znan kao kamen sreće,
tirkiz što duhove mora i neba veže
u plavet kojoj ne vidiš kraja,
zeleni malahit i krizopras
kad olujno iz duboka grla
zapjeva na sav glas,
u vrijeme maestrala dragulj radosti –
lapis lazuli ultramarin,
talisman pod jastukom mornara –
kamen hrabrosti akvamarin
za dobro more i sretan put,
pred suton postane topaz
i ćilibar zlatnožut,
a kad umorno sunce na počinak zove,
kroz more crvenih rubina
u sigurnost luka lađe lagano plove.
More je dragulj.
Svi gorski kristali ne mjere se s morem
ni kad se ono za lunom povuče
i samo šarene oblutke
pred noge mi ostavi
šutke.
NA VIHORU LJUBAVI
Miješaju se u ritmu tanga
na vjetru s pete strane svijeta
zvuci večernjih zvona
i miris neobrana mlijeka
s laticama narančina cvijeta.
Dah ti je šuman, drhtaj u snu trava,
a tvoje ruke znatiželjne i blage,
lijane pružene niz brežuljke tijela,
nizinom,
sve do sjenovite drage.
Gnijezdimo se, dvije smo grlice,
ljubim te, ljubiš me,
vrat, usne, trepavice…
a želja bubri na rosi noći
i opna puca, strasti niču klice.
Noćas ćemo zlatno klasje
na vihoru ljubavi žeti.
Na vihoru mogla bih noćas
ljubavnu pjesmu
s tobom začeti.
Anđelka Korčulanić