EDVIN EDDY BIUKOVIĆ
Retrospektiva
26. 10. – 10. 12. 2017.
Otvorenje izložbe u četvrtak, 26. 10. 2017. u 19 sati
Strip crtač kojem odajemo priznanje retrospe-ktivnim izborom radova izložbom u Galeriji Klovićevi dvori od listopada do prosinca 2017. podrazumijeva valorizaciju i sažimanje njegova kreativnog raspona uz selektivnu interpretaciju opusa zahvaljujući suradnji s Goranom Sudžukom, strip crtačem, scenaristom i Eddyjevim prijateljem. Izborom radova pokazalo se da je između više od osam stotina originala gotovo svaki pojedinačno jednako vrijedan. Dakako da niti jedan izbor, a pogotovo kada je u pitanju autor koji je kratko stvarao zaustavljen na pragu umjetničke zrelosti bolešću, ubrzo i nepovratno izgubljen za povijest stripa i ilustracije, nije jednostavan. Izložba nas vodi putem umjetničke kronologije nastanka reprezentativnih Eddyjevih radova s fokusom na kvalitetu probranih radova i tematski izabranih dionica prilagođenih našoj publici. Uz zahvalnost autorima, suradnicima i jedinome nasljedniku Dariu Cvirnu – za ukazano nam povjerenje i jedinstvenu mogućnost uvida u Edvinov vrijedan opus, unaprijed se radujemo i monografiji što je priprema scenarist i znalac stripa Darko Macan, pri tome također jedan od scenarista s kojima je Edvin od početka surađivao. Svijet dječaka što je odrastao osamdesetih godina XX. stoljeća u Zagrebu na adresi Đure Jakšića 22, pratimo kroz crteže u tušu i olovci, crno-bijele i u bojama, temperama i drugim slikarskim tehnikama na papirima, kartonima, kroz promišljene prijedloge i skice, grafička rješenja i (bez)brojne table stripova od kojih je brojne zamišljao već „ranih osamdesetih“. Puno puta spomenut je njegov prerani odlazak, a ostao je do danas neobrađen opus što je ostavio za sobom – upravo to ovom prigodom ispravljamo, te ujedno najavljujemo nove značajne dionice posvećene devetoj umjetnosti u našoj galeriji.
Koreljka Jurčec Kos, kustosica izložbe
EDVIN BIUKOVIĆ – EDDY, rođen 1969. u Zagrebu, bio je jedan od najperspektivnijih crtača na bogatoj hrvatskoj strip sceni. Rana smrt u prosincu 1999. uslijed tumora na mozgu prekinula je karijeru u usponu, no Eddy je unatoč tome u nepunih petnaest godina stvorio impresivan opus, postigao uspjeh i ostavio nasljeđe zbog kojeg ga smijemo zvati jednim od najkvalitetnijih i najutjecajnih domaćih strip-crtača svih vremena.
Odrastajući u bivšoj Jugoslaviji, 70-tih i 80-tih godina prošloga stoljeća, Eddy je bio dijete pop-kulture, pasionirani konzument filmova, glazbe i stripova. Dva su žanra dominirala Eddyjevim crtežima i stripovima, od najranijih početaka do samoga kraja: znanstvenofantastični i ratni. U oba slučaja su ključna inspiracija bili filmovi – Star Wars, Blade Runner, Alien, Apocalypse Now, Full Metal Jacket i The Deer Hunter – nastali na prijelazu iz osme u devetu dekadu dvadesetog stoljeća.
Stripovi
Eddy je opsesiju (sklonost je preslaba riječ) crtanjem pokazivao od najranijeg djetinjstva, a roditelji su ga u tome podržavali, stoga je mnogo radova iz toga doba sačuvano. Uz već spomenute ratne i znastvenofantastične motive, vrlo brzo je postalo jasno da Eddyja zanimaju baš stripovi; ni slikanje, ni dizajn niti grafika, već pripovijedanje priča kroz slike. Tako zatičemo, za dob od desetak godina vrlo uspjele, pokušaje prvih stripova gdje nedovoljna vještina još ne otkriva utjecaje, ali zorno pokazuje omiljene motive.
Jugoslavenska strip scena tog vremena bila je izuzetno bogata. U nizu tjednih i mjesečnih izdanja, jeftinih i dostupnih na svakom koraku, ljubitelji stripa mogli su se upoznati sa stripovima gotovo svih svjetskih produkcija – recentnim i klasičnim, vrhunskim i onim mnogo niže kvalitete. Ravnopravno sa svjetskim autorima na stranicama tih strip magazina objavljivani su i domaći autori. Eddy je sve to strasno čitao, proučavao, filtrirao – skupljao i odbacivao utjecaje. Imao je, pored izvanrednog crtačkog dara, i nevjerojatnu sposobnost “skidanja” tuđih stilova. Koliko god su mu interesi bili široki, toliko je umio oponašati različite stilove i pristupe. Doista je rijetkost da jedan crtač s tolikim uspjehom crta kako krajnje pojednostavljenim, karikaturalnim stilom tako i stiliziranim ili realistično detaljnim.
Baš je zbog te sposobnosti zanimljivo iščitavati utjecaje kako mnogih autora tako i različitih “škola” koje je volio. Pogrešno bi to bilo opisati kao lutanje. Točnija bi bila tvrdnja da je istraživao, skupljao znanja i primjenjivao ih na različitim projektima, birajući najprikladniji pristup. Mladi crtači vrlo često prve radove crtaju samo olovkom i dugo odgađaju tuširanje jer je kompleksnije, zahtijeva teže svladiv alat i definira konačni izgled stripa. Eddy je i tu bio izuzetak, pa su već najranije strip table dovršene, čak i ako sam strip nije bio kompletiran. Treba spomenuti da su gotovo sve strip tiskovine onoga vremena crno-bijele. Tako su – iako prvenstveno potaknute ekonomskim razlozima – mladim crtačima (i čitateljima) pružali uvid u osnove strip crteža – luksuz koji zapadna publika uglavnom nije imala. Svijest o važnosti crno-bijelih odnosa, tekstura, karakteru linije, kompoziciji – ukratko, svemu onome što čini grafizam stripa – kod Eddyja je prisutna od najranijih dana, pa je stalna potraga za alatom koji mu najviše odgovara neodvojiv dio njegova crtačkog sazrijevanja. Pored motiva, žanrova i vrsta naracije, baš se u pristupu tuširanju najbolje vide utjecaji autora i škola koje je Eddy cijenio i od kojih je učio (…)
Ilustracije
Tijekom svoje karijere Eddy se, pored stripa, često, rado i jednako uspješno bavio ilustracijom. U njegovu ilustratorskom opusu mogu se iščitati iste karakteristike kao u stripovskom. Prevladavaju znanstvenofantastični i ratni žanrovi, humor je stalno prisutan, a reference na glazbu, filmove i stripove koje je volio su česte. Čak više nego radeći na stripovima (jer je forma kraća) Eddy je ilustrirajući eksperimentirao stilovima i tehnikama. Sasvim prirodno, češće je i kolorirao svoje radove. Rane ilustracije najčešće uzimaju za motiv znanstvenu fantastiku i rat, dok kasnije počinje crtati naručene ilustracije za plakate, časopise, te nekoliko knjiga. Većina ih je ipak usko vezana uz strip, nekad za vlastiti (“Citati”, “Koko”, “Grendel Tales”, Star Wars), a nekad za strip-časopise u kojima su objavljivani njegovi stripovi (Patak, Plavi Zabavnik,Endem, Flinch, Strange Adventures). Tu je vidljiv širok raspon stilova kojima je Eddy vladao – od karikaturalnog do realističnog, uz česte hommage/citate omiljenim stripovima i autorima. Posebno mjesto u njegovom ilustratorskom opusu zauzimaju ilustracije knjiga (…)
Crteži i skice
Poput mnogih velikana, Eddy je crtao opsesivno i stalno. Velik dio toga je sačuvan pa imamo privilegiju vidjeti gotovo intiman segment njegovog stvaralaštva, koji često ne ugleda svjetlo dana, tj. tminu tiskarskih strojeva. Među najranijim radovima nalazimo dosta crteža likova iz stripova koje je Eddy čitao, volio i od čijih je autora učio. Često su to bili eksperimenti sa stilovima i tehnikama, zagrijavanje za “pravo” crtanje, a posebno mjesto zauzimaju brojne skice likova, dizajn odjeće, oružja i vozila koje je radio za gotovo svaki strip. Tu su i skice za ilustracije i table stripa na kojima vidimo kreativan proces, traženje najboljeg rješenja za trenutni zadatak. Tu je najvidljivija Eddyjeva strast prema crtanju i odnos prema radu, istovremeno zaigran i profesionalan (…)
Iz teksta predgovora kataloga Gorana Sudžuke
